Zakon o prijestonici I osnovne odredbe




Дата канвертавання19.04.2016
Памер57.74 Kb.


P r i j e d l o g
ZAKON O PRIJESTONICI


I OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Prijestonica Crne Gore je Cetinje.

Prijestonica je istorijski, kulturni i duhovni centar Crne Gore.


Član 2
Pojedine državne funkcije vrše se u Prijestonici.
Član 3
Prijestonica obuhvata teritoriju opštine Cetinje utvrđenu zakonom.

Član 4

Zbog posebnog značaja koji Prijestonica ima za Crnu Goru, obezbjeđuje se usklađenost vršenja poslova iz nadležnosti državnih organa i organa Prijestonice, i to posebno u odnosu na :

-stvaranje uslova za razvoj Prijestonice;

-predstavljanje i promovisanje Prijestonice;

-predstavljanje Prijestonice u poslovima međudržavne i međunarodne saradnje i

-organizovanje i sprovođenje priredbi i proslava državnog karaktera.



Član 5
U prostornim planovima Crne Gore i Prijestonice, obezbjeđuje se usklađeno utvrđivanje namjene i korišćenja prostora za rad organa i organizacija čije je sjedište u Prijestonici, kao i za predstavništva međunarodnih organizacija.
Član 6
Prijestonica i organi Prijestonice imaju pečat, u skladu sa zakonom.

Pored sadržine propisane zakonom, pečat sadrži i naziv Prijestonice.


Član 7

Odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi primjenjuju se i na Prijestonicu, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.



II SIMBOLI PRIJESTONICE
Član 8
Prijestonica ima simbole, u skladu sa zakonom.

Član 9
Prijestonica ima praznik – dan Prijestonice u skladu sa statutom.

Način obilježavanja dana Prijestonice uređuje se posebnom odlukom Skupštine Prijestonice.



III POSEBNE ODREDBE
Član 10

U Prijestonici je zvanična rezidencija Predsjednika Crne Gore i sjedište Ustavnog suda Crne Gore.



Član 11

U Prijestonici se održava prva sjednica redovnih zasijedanja Skupštine Crne Gore (u daljem tekstu: Skupština).



Član 12

Diplomatsko – konzularna i druga strana predstavništva i međunarodne organizacije mogu imati sjedište u Prijestonici.




Član 13
Skupština će odrediti da sjedište pojedinih javnih, naučnih i kulturnih ustanova i državnih organa bude u Prijestonici.

Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), će odrediti da sjedište pojedinih ministarstava, drugih organa uprave, i javnih ustanova čiji je ona osnivač , bude u Prijestonici.

Prijestonica će u saradnji sa nadležnim državnim organima učestvovati u obezbjeđenju prostora za smještaj organa kojima će sjedište biti u Prijestonici.
Član 14
Objekti od istorijskog i kulturnog značaja na teritoriji Prijestonice, u kojima svoje poslove vrše državni organi, koriste se na način i pod uslovima koje propiše Vlada, po pribavljenom mišljenju Skupštine Prijestonice.

Član 15
Licima koja imaju izuzetne zasluge za razvoj Prijestonice, kao i licima koja su svojim stvaralačkim ostvarenjima doprinijela ugledu i afirmaciji Prijestonice, Skupština Prijestonice može dodijeliti zvanje počasnog građanina.

Uslovi, postupak i način dodjeljivanja zvanja počasnog građanina uređuju se statutom Prijestonice.



Član 16
Prijestonica ustanovljava javna priznanja za uspjehe koji doprinose razvoju i promovisanju interesa Prijestonice i u znak počasti i zahvalnosti.

Javna priznanja Prijestonice su: nagrada, povelja, medalja i pokroviteljstvo Prijestonice.

Javna priznanja se mogu dodjeljivati i stranim državljanima, prijateljskim gradovima i organizacijama drugih država.

Uslovi, postupak i način dodjeljivanja javnih priznanja iz stava 2 ovog člana, uređuju se statutom Prijestonice.



IV ORGANIZACIJA PRIJESTONICE
Član 17
Organizacija i rad organa Prijestonice uređuje se statutom i drugim propisima, u skladu sa zakonom.
Član 18
Organi Prijestonice su Skupština Prijestonice i Gradonačelnik Prijestonice.
Član 19
Skupština Prijestonice je predstavnički organ građana Prijestonice.

Odbornike u Skupštini Prijestonice biraju građani na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava na slobodnim i neposrednim izborima, u skladu sa zakonom.

Odluku o broju odbornika koji se biraju u Skupštini Prijestonice, donosi Skupština Prijestonice, u skladu sa zakonom.


Član 20
Predsjednika Skupštine Prijestonice bira Skupština Prijestonice iz reda odbornika.

Predsjednik Skupštine Prijestonice bira se većinom glasova ukupnog broja odbornika, u skladu sa zakonom.

Funkcija predsjednika Skupštine Prijestonice je profesionalna.

Mandat predsjednika Skupštine Prijestonice traje koliko i mandat Skupštine Prijestonice.


Član 21
Skupština Prijestonice ima sekretara.

Sekretara imenuje Skupština Prijestonice, na prijedlog predsjednika Skupštine Prijestonice, u skladu sa zakonom.




Član 22
Gradonačelnik Prijestonice je izvršni organ Prijestonice.

Gradonačelnik Prijestonice se bira na period od pet godina, u skladu sa zakonom.



Član 23
Pored poslova utvrđenih zakonom za predsjednika opštine, Gradonačelnik Prijestonice obavlja i sljedeće poslove:

-utvrđuje smjernice za ostvarivanje planova i programa razvoja Prijestonice, po pojedinim djelatnostima;

-prati sprovođenje programa razvoja i rada javnih službi, čiji je osnivač Prijestonica i predlaže, odnosno preduzima mjere kojima se obezbjeđuju uslovi za njihovo funkcionisanje;

-daje saglasnost na akt kojim se utvrđuje broj i struktura zaposlenih u javnim službama koje se finansiraju iz budžeta Prijestonice i

-vrši druge poslove utvrđene zakonom, Statutom Prijestonice i drugim aktima.

Gradonačelnik Prijestonice može učestvovati u radu Vlade, kad se raspravlja o pitanjima koja su od interesa za razvoj Prijestonice.




Član 24
Gradonačelnik Prijestonice može imati jednog ili više zamjenika.

Zamjenika iz stava 1 ovog člana, imenuje i razrješava Gradonačelnik Prijestonice.

Zamjenik zamjenjuje Gradonačelnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti i vrši druge poslove koje mu Gradonačelnik Prijestonice povjeri.

Mandat zamjenika Gradonačelnika Prijestonice traje koliko i mandat Gradonačelnika Prijestonice.


Član 25
Prijestonica ima Senat, kao savjetodavno tijelo, koje se konstituiše aktom Skupštine Prijestonice, na period od četiri godine.

Senat zauzima stavove, daje prijedloge i mišljenja državnim organima i organima Prijestonice o pitanjima značajnim za ekonomski, kulturni, istorijski, ekološki, turistički, demokratski i razvoj Prijestonice u drugim oblastima.


Član 26
Senat Prijestonice čine:

  • Gradonačelnik Prijestonice;

  • Predsjednik Skupštine Prijestonice;

  • Gradonačelnik Glavnog Grada;

  • izaslanik Predsjednika Crne Gore;

  • dva predstavnika Skupštine;

  • dva predstavnika Vlade;

  • predstavnik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti;

  • predstavnik Univerziteta Crne Gore;

  • predstavnik Zajednice opština Crne Gore;

  • predstavnik nevladinih organizacija i udruženja Prijestonice, određen u skladu sa statutom Prijestonice;

  • predstavnik građana Prijestonice, određen na način propisan statutom Prijestonice.

Predsjednik Senata bira se na konstitutivnoj sjednici iz reda članova Senata.
Član 27
Sredstva za rad Senata obezbjeđuju se u Budžetu Crne Gore.

Aktom o konstituisanju Senata, Skupština Prijestonice određuje organ koji obavlja stručne i administrativne poslove za potrebe Senata.

Senat ima poslovnik o radu, kojim se uređuju način rada i odlučivanja, kao i druga pitanja od značaja za rad Senata.
Član 28
Za vršenje poslova lokalne uprave obrazuju se organi uprave Prijestonice.

Upravom Prijestonice iz stava 1 ovog člana, rukovodi i koordinira glavni administrator.

Glavni administator organizuje rad uprave Prijestonice i odgovoran je za zakonitost, efikasnost i ekonomičnost njenog rada.


V FINANSIRANJE PRIJESTONICE
Član 29

Na pitanje finansiranja Prijestonice primjenjuju se odredbe Zakona o finansiranju lokalne samouprave.

Radi realizacije programa razvoja i investicionih projekata od posebnog značaja za Prijestonicu u Budžetu Crne Gore utvrđuju se posebne pozicije kroz koje će se, na osnovu pripremljene investiciono-tehničke dokumentacije, finansirati razvojni prioriteti Prijestonice koji su prethodno usaglašeni između nadležnih organa Crne Gore i organa Prijestonice.

Budžetom Crne Gore posebno će se obrazložiti pozicije koje se odnose na finansiranje razvojnih prioriteta Prijestonice.



VI PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 30
Skupština i Vlada će, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, odrediti koje javne, naučne, kulturne ustanove, državni organi, ministarstva i drugi organi uprave imaju sjedište u Prijestonici.

Skupština i Vlada u saradnji sa organima Prijestonice će, u roku od jedne godine od dana donošenja odluke iz stava 1 ovog člana, obezbijediti uslove za rad državnih organa, ustanova, ministarstava i drugih organa uprave koji imaju sjedište u Prijestonici.




Član 31
Statut i opšti akti Prijestonice uskladiće se sa odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 32
Senat Prijestonice će se konstituisati u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.


Član 33
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o Prestonici („Službeni list RCG”, broj 56/93).

Član 34

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore”.


O B R A Z L O Ž E NJ E

I Ustavni osnov za donošenja zakona

Ustavni osnov za donošenje ovog zakona, sadržan je u odredbi člana 16 Ustava Crne Gore, kojim je izmedju ostalog, propisano da se zakonom uredjuje sistem lokalne samouprave.




II Razlozi za donošenje zakona

Novi koncept razvoja sistema lokalne samouprave koji podrazumijeva demokratizaciju društva, primjenu međunarodnih standarda i razradu principa lokalne samouprave iskazanih u Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, primjereno potrebama i interesima lokalnog stanovništva, pored donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o finansiranju lokalne samouprave, Zakona o izboru predsjednika opštine, Zakona o Glavnom gradu, Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, zahtijeva i donošenje Zakona o Prijestonici.

Postojeći Zakon o Prestonici donešen je 1993 godine. Donošenje novog Zakona o Prijestonici uslijedilo je zbog novog koncepta lokalne samouprave koji je uređen Zakonom o lokalnoj samoupravi u kojem su utvrđeni i razrađeni osnovni principi organizacije i funkcionisanja lokalne samouprave, a posebno demokratizacija, decentralizacija, depolitizacija javnih i upravnih funkcija, autonomnost, ravnopravnost, zakonitost i javnost rada, finansiranje i dr. U tom smislu, pripremljen je tekst Prijedloga zakona o Prijestonici i propisane specifičnosti ove teritorijalne jedinice lokalne samouprave u dijelu koji se odnosi na organizaciju i položaj Prijestonice.

III Usaglašenost sa evropskim zakonodavstvom i medjunarodnim konvencijama
Prijedlog Zakona o Prijestonici, kao i ostali zakonski propisi u novouspostavljenom sistemu lokalne samouprave usaglašeni su sa Evropskom Poveljom o lokalnoj samoupravi, a koju je usvojio Savjet Evrope ( ETC No.122), koja je otvorena za potpisivanje 15. oktobra 1985. godine, stupila na snagu 1. septembra 1988. godine, a koju će ratifikovati Skupština Crne Gore.

Odredbama člana 1 Povelje o lokalnoj samoupravi propisano je, da će države ugovornice sebe smatrati obaveznim prema sledećim članovima u skladu sa načinom i u obimu navedenim u članu 12 Povelje, kojim je propisano, da je svaka država ugovornica obavezna da prihvati najmanje dvadeset odredbi stavova prvog dijela Povelje, od kojih će najmanje deset biti određeno među sledećim stavovima: član 2; član 3 st 1 i 2; član 4 st. 1, 2 i 4; član 5; član 7 stav 1; član 8 st 2; član 9 st 1, 2 i 3; član 10, st 1 i član 11.

Zakonom o lokalnoj samoupravi («Službeni list RCG», br.42/03, 28/04, 75/05 i 13/06), članom 18 propisano je da se lokalna samouprava u Glavnom gradu i Prijestonici ostvaruje prema odredbama ovog zakona, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno. Odredbama člana 7 Predloga Zakona o Prijestonici propisano je da se odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi primjenjuju i na Prijestonicu, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno. Prema tome, Prijedlog Zakona o Prijestonici je usaglašen sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, jer je Zakon o lokalnoj samoupravi, kao sistemski zakon usaglašen sa navedenim dokumentom, pošto su sve navedene odredbe sadržane u njemu.

Prijedlog Zakona o Prijestonici je usaglašen i sa Evropskom okvirnom konvencijom o prekograničnoj saradnji između teritorijalnih zajednica i vlasti iz 1980. ( ETS No.106) i njena dva protokola, iz 1995. (ETS No.159, o pravnom subjektivitetu tijela osnovanih od strane teritorijalnih vlasti radi ostvarivanja prekogranične saradnje i legitimnosti odluka usvojenih u skladu sa sporazumima o prekograničnoj saradnji) i 1998 (ETS No.169, o međuteritorijalnoj saradnji), kao osnov za razvoj međuteritorijalne saradnje između teritorijalnih jedinica i vlasti ( čl. 130 Zakona o lokalnoj samoupravi).



IV Objašnjenje osnovnih pravnih instituta
U osnovnim odredbama Prijedloga zakona, uređuju se specifičnosti Cetinja kao Prijestonice, a koje se odražavaju kroz određivanje Prijestonice kao istorijskog, kulturnog i duhovnog centra Crne Gore.

U osnovnim odredbama Prijedloga zakona iskazana je specifičnost Prijestonice, zbog posebnog značaja koji Prijestonica ima za Crnu Goru, u dijelu koji se odnosi na stvaranje uslova za razvoj i vršenje pojedinih državnih funkcija u Prijestonici.

U posebnim odredbama ovog poglavlja, utvrđuju se specifičnosti koje se izražavaju kroz određivanje da je u Prijestonici zvanična rezidencija Predsjednika Crne Gore i sjedište Ustavnog suda Crne Gore. Uzimajući u obzir značaj Prijestonice, odredbama Prijedloga zakona, utvrđuje se i obaveza Skupštine Crne Gore, da odredi da sjedišta pojedinih javnih, naučnih i kulturnih ustanova i državnih organa budu u Prijestonici, kao i obaveza Vlade Crne Gore da odredi sjedišta pojedinih ministarstava i drugih organa uprave u Prijestonici.

Takođe, zbog specifičnosti Prijestonice utvrđuje se obaveza Skupštine Crne Gore da svoja prva redovna zasijedanja održava u Prijestonici, jer se kroz dio vršenja zakonodavne funkcije Skupštine u Prijestonici simbolizuje državnopravni kontinuitet Crne Gore i uloga Prijestonice u njegovom stvaranju i održavanju.

Osim toga, utvrđuje se, da Prijestonica može dodjeljivati zvanje počasnog građanina licima koja imaju izuzetne zasluge za Prijestonicu, kao i pravo da ustanovljava nagrade, povelje, medalje i pokroviteljstvo Prijestonice, za uspjehe koji doprinose razvoju i promovisanju interesa Prijestonice, kako svojim gradjanima tako i stranim državljanima, prijateljskim gradovima, međunarodnim i drugim organizacijama. Utvrđivanje mogućnosti dodjeljivanja nagrada i javnih priznanja regulisano je u skladu sa specifičnostima Prijestonice i evropskim iskustvima.

Odredbama Prijedloga zakona u Poglavlju IV, utvrđena je i definisana organizacija i organi Prijestonice, primjereno položaju Prijestonice. Specifičnost organizacije Prijestonice izražena je i kroz osnivanje Senata, kao savjetodavnog tijela.

U Senatu su zastupljeni predstavnici najvažnijih državnih institucija, organa Prijestonice, Glavnog grada i institucija civilnog društva, kao i ugledni pojedinci, koji će u saradnji sa državnim organima Prijestonice doprinijeti bržem i efikasnijem razvoju Prijestonice u svim oblastima društvenog života. Prijedlogom zakona predviđeno je da se sredstva za rad Senata obezbjeđuju u Budžetu Crne Gore.

U poglavlju V Prijedloga zakona uređeno je finansiranje Prijestonice, na način što je određeno da se odredbe Zakona o finansiranju lokalne samouprave primjenjuju i na finansiranje Prijestonice. Specifičnost finansiranja Prijestonice zbog posebnog značaja koji ima za Crnu Goru, iskazana je i kroz finansiranje programa razvoja i investicionih projekata Prijestonice, za koje se utvrđuju posebne pozicije u Budžetu Crne Gore. Ovi projekti, s obzirom na njihov razvojni karakter i za Prijestonicu i za Crnu Goru, moraju biti usaglašeni između nadležnih državnih organa i organa Prijestonice, a sredstva namjenski korišćena.



Poglavljem VI Prijedloga zakona, utvrđena su rješenja prelaznog i završnog karaktera i njima se propisuju rokovi za usaglašavanje statuta i drugih opštih akata Prijestonice sa odredbama ovog Zakona.

V Procjena finansijskih sredstava za sprovodjenje ovog zakona
Kako je donošenje ovog zakona planirano u drugom kvartalu 2008.god,to je potrebno iz Budžeta Crne Gore za ovu godinu obezbijediti sredstva za rad Senata Prijestonice.
Zavisno od određenja Skupštine i Vlade koje će javne, naučne, kulturne institucije, državni organi, ministarstva i drugi organi uprave imati sjedište u Prijestonici, blagovremeno će se planirati visina sredstava i vršiti njihovo raspoređivanje.



База данных защищена авторским правом ©shkola.of.by 2016
звярнуцца да адміністрацыі

    Галоўная старонка