Mr sc Biljana Janev Hutinec vodozemci I gmazovi u značajnom krajobrazu odransko polje uvod obrazloženje istraživanja




Дата канвертавання25.04.2016
Памер55.02 Kb.

Mr.sc Biljana Janev Hutinec



VODOZEMCI I GMAZOVI U ZNAČAJNOM KRAJOBRAZU ODRANSKO POLJE

UVOD

OBRAZLOŽENJE ISTRAŽIVANJA

Temeljem ugovora između Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Sisačko-Moslavačke županije i ArkeArke koju zastupa Biljana Janev Hutinec provedeno je istraživanje herpetofaune na području zaštićenog krajobraza Odransko polje s glavnim ciljevima:




  1. Izraditi inventarizaciju herpetofaune s njihovim statusom ugroženosti

  2. Ustanoviti rasprostranjenost vrsta po staništima

  3. Izraditi bazu podataka o herpetofauni Odranskog polja

  4. Predložiti mjere zaštite herpetofaune u svrhu integriranja istih u Plan upravljanja

  5. Dati prijedlog praćenja stanja populacija

Za navedeno istraživanje ishođena je dozvola Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode te je napisano sažeto izvješće namijenjeno nadležnoj instituciji koje je sastavni dio ove studije.



SAŽETAK

Provedeno je istraživanje vodozemaca i gmazova značajnog krajobraza Odransko polje koje je uključivalo 10 terenskih izlazaka na različite lokalitete u Odranskom polju. Zabilježene su 2.242 jedinke (15 svojti) herpetofaune te su za svaki nalaz zabilježene geografske koordinate, izrađena je baza podataka koja uključuje tablični prikaz nalaza sa svim prikupljenim podacima, kartom rasprostranjenosti svake vrste u GIS-u te fotografijama vrsta i staništa.


Utvrđene su sljedeće svojte herpetofaune:


VRSTA

hrvatski propisi

međunarodni propisi




pravilnik 6/06

Crvena knjiga

Direktiva o staništima

Bernska konvencija

IUCN kriteriji
Bufo bufo

Zaštićena







III

LC

Bombina bombina

Strogo zaštićena

NT

II, IV

II

LC

Bombina variegata

Strogo zaštićena




II, IV

II

LC

Hyla arborea

Strogo zaštićena

NT

IV

III

LC

Pelophylax ridibundus

Zaštićena




V

III

LC

Pelophylax kl. esculenta

Zaštićena




V

III

LC

* Pelophylax lessonae

Strogo zaštićena




IV

III

LC

Rana arvalis

Strogo zaštićena




IV

II

LC

Rana temporaria

Strogo zaštićena




V

III

LC

Rana dalmatina

Strogo zaštićena




IV

II

LC

Triturus vulgaris

Zaštićena







III

LC

*Triturus cristatus (carnifex)

Strogo zaštićena




II, IV

II

LC

*Triturus alpestris

Zaštićena







III

LC

Salamandra salamandra

Zaštićena







III

LC

Lacerta agilis

Strogo zaštićena




IV

II




Natrix natrix

Zaštićena







III




Vipera berus

Zaštićena







III




Emys orbicularis

Strogo zaštićena

NT

II, IV

II

LR/NT

* Lacerta viridis

Strogo zaštićena




IV

II




*Podarcis muralis

Zaštićena




IV

II




*Anguis fragilis

Zaštićena







III




*Coronella austriaca

Strogo zaštićena




IV

III




*Zamenis longissimus

Strogo zaštićena

DD

IV

II




* Natrix tessellata

Strogo zaštićena

DD

IV

II








Iako nisu zabilježene ovim istraživanjem vjerojatna je i prisutnost svojti zabilježenih za susjedni Turopoljski lug (studija Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Zaštita staništa i biološke raznolikosti Turopoljskog luga, 1998.) poput; velikog vodenjaka (Triturus (cristatus) carnifex), planinskog vodenjaka (Triturus alpestris), sljepića (Anguis fragilis), zelembaća (Lacerta viridis), zidne gušterice (Podarcis muralis), smukulje (Coronella austriaca), ribarice (Natrix tessellata) i bjelice (Zamenis longissimus) čime bi broj svojti autohtone herpetofaune iznosio 24. Iako je zabilježen veliki broj zelenih žaba, tek je kod dijela njih vrsta određena sa sigurnošću i pritom nije zabilježena mala zelena žaba (Pelophylax lessonae).

Prema dobivenim rezultatima najčešće vrste vodozemaca na području Odranskog polja su smeđe žabe, posebice močvarna smeđa žaba (Rana arvalis), zatim skupina zelenih žaba. Od gmazova svojom brojnošću se ističe bjelouška (Natrix natrix), zatim slijedi barska kornjača (Emys orbicularis).

Od dostupnih staništa na području značajnog krajobraza Odransko polje vodozemci, što se uglavnom odnosi na sezonu mriješćenja, najčešće koriste otvorena staništa kao što su kanali uz pašnjake, zamočvarenu livadu i lokve. Nešto manji broj jedinki zabilježen je u šumskom dijelu - 36,9%, što se može objasniti time da je istraživanje bilo koncentrirano više u sezoni mriješćenja vodozemaca, te slabijim obilaskom šumskih staništa. Kanali, bilo na otvorenim predjelima pašnjaka, bilo u šumskom dijelu također predstavljaju važno stanište za mriješćenje vodozemaca. Tako je u kanalima zajedno zabilježena gotovo trećina svih nalaza (31,6%) vodozemaca.

Suprotno vodozemcima, većina gmazova je zabilježena u šumskom dijelu (78,2%), a najčešće su koristili nasipe uz kanale za termoregulaciju.

ZAKLJUČCI

Temeljem istraživanja herpetofaune u 2008. godini koje je uključivalo 10 terenskih dana zabilježeno je 11 vrsta vodozemaca i 4 vrste gmazova s 2.242 jedinki.

Zabilježene su sljedeće vrste vodozemaca: Bufo bufo, Bombina bombina, Bombina variegata; Hyla arborea, Rana arvalis, Rana dalmatina; Rana temporaria, Pelophylax ridibundus, Pelophylax kl. esculentus, Salamandra salamandra i Triturus vulgaris, te gmazova: Lacerta agilis, Natrix natrix, Vipera berus i Emys orbicularis.

Iako nisu zabilježene ovim istraživanjem vjerojatna je i prisutnost svojti zabilježenih za susjedni Turopoljski lug poput; velikog vodenjaka (Triturus (cristatus) carnifex), planinskog vodenjaka (Triturus alpestris), sljepića (Anguis fragilis), zelembaća (Lacerta viridis), zidne gušterice (Podarcis muralis), smukulje (Coronella austriaca), ribarice (Natrix tessellata) i bjelice (Zamenis longissimus) čime bi broj svojti autohtone herpetofaune iznosio 24. Iako je zabilježen veliki broj zelenih žaba, tek je kod dijela njih vrsta određena sa sigurnošću i pritom nije zabilježena mala zelena žaba (Pelophylax lessonae).

Prema dostupnim podacima najčešće vrste vodozemaca na istraživanom području su smeđe i zelene žabe te mukači, dok se među gmazovima svojom brojnošću ističu bjelouška i barska kornjača.

Za većinu vrsta herpetofaune najznačajnija su sljedeća područja zamočvarene livade kod Greda, Trebarjeva te poplavna šuma hrasta lužnjaka kod Lekenika. Na ovim lokalitetima zabilježen je veliki broj nalaza i vrsta. Treba imati na umu da je istraživanje bilo usmjereno na pronalaženje pogodnih mrjestilišta vodozemaca te njime nisu dobiveni relevantni podaci za korištenje staništa nekih vrsta vodozemaca van sezone mriješćenja što se posebice odnosi na skupinu smeđih žaba.

Od dostupnih staništa na području značajnog krajobraza Odransko polje vodozemci, što se uglavnom odnosi na sezonu mriješćenja, najčešće koriste otvorena staništa kao što su kanali uz pašnjake, zamočvarenu livadu i lokve. Nešto manji broj jedinki zabilježen je u šumskom dijelu - 36,9%, što se može objasniti time da je istraživanje bilo koncentrirano više u sezoni mriješćenja vodozemaca, te slabijim obilaskom šumskih staništa. Kanali, bilo na otvorenim predjelima polja, bilo u šumskom dijelu također predstavljaju važno stanište za mriješćenje vodozemaca. Tako je u kanalima zajedno zabilježena gotovo trećina svih nalaza (31,6%) vodozemaca.

Suprotno vodozemcima, većina gmazova je zabilježena u šumskom dijelu (78,2%), a najčešće su koristili nasipe uz kanale za termoregulaciju.

Svojom ugroženošću ističe se barska kornjača (Emys orbicularis), za što se predlaže detaljno praćenje stanja. Također se može istaknuti livadna gušterica (Lacerta agilis). Ova vrsta je u Hrvatskoj strogo zaštićena, te se nalazi na dodatku IV direktive o staništima i dodatku II Bernske konvencije, a postoji i akcijski plan za njezinu zaštitu u sjeverozapadnoj Europi. Izrađen je prijedlog praćenja stanja populacija herpetofaune te uz njega pripadajući formulari na tri razine, ovisno o tomu prikupljaju li se podaci ciljano ili slučajno. Najjednostavniji formular, kojeg bi svi djelatnici s osnovnim znanjem o herpetofauni trebali imati sa sobom prilikom terenskog obilaska je namijenjen slučajnom prikupljanju podataka. Nešto su odvedeniji formulari za ciljanu inventarizaciju pojedinih lokaliteta te formular za praćenje stanja tijekom dužeg vremenskog razdoblja (prikupljanje podataka tijekom više godina). Praćenje stanja od strane djelatnika Javne ustanove može uvelike doprinijeti boljem poznavanju rasprostranjenosti herpetofaune na Odranskom polju te njihovim pogodnim staništima. Također je dan prijedlog mjera upravljanja staništima u svrhu zaštite herpetofaune.

Stanje očuvanosti Odranskog polja sa stanovišta bogatstva ovih skupina životinja još uvijek je relativno dobro te ga je potrebno takvim održati ili ga po mogućnosti još unaprijediti. Nekoliko je razloga ugroženosti koji za sada nisu izraženi u većoj mjeri, ali bi mogli postati ukoliko se ne osigura i ne provede aktivna zaštita ovoga prostora.


Vodnogospodarski zahvati

Za očuvanje bogatstva herpetofaune Odranskog polja nužno je očuvati postojeći vodni režim i ostaviti ovaj prostor kao prirodnu retenciju. Za bilo kakve moguće planirane zahvate potrebno je načiniti ocjenu prihvatljivosti za prirodu te spriječiti sve zahvate koji mogu ugroziti važna staništa i vrste na ovom međunarodno značajnom području ekološke mreže.


Nestajanje ekstenzivnog stočarstva

Smanjenjem brojnosti stoke ili potpunim prestankom stočarstva dolazi do brzog zaraštavanja pašnjaka, livada te nekih lokava, odnosno do procesa prirodne sukcesije.



Intenziviranje poljoprivrede

Opasnost za herpetofaunu u intenziviranju poljoprivrede se prvenstveno očituje u korištenju kemijskih supstanci na koje su vodozemci posebno osjetljivi.


База данных защищена авторским правом ©shkola.of.by 2016
звярнуцца да адміністрацыі

    Галоўная старонка