Ddd radionica Štetnici hrane, uskladištenih poljoprivrednih




старонка2/3
Дата канвертавання24.04.2016
Памер159.15 Kb.
1   2   3

Važnost štetnika u skladištima


Dva osnovna uzroka mogu dovesti do gubitaka količine i pogoršavanja kakvoće uskladištenih poljoprivrednih proizvoda:

  1. skladištenje proizvoda s povećanom vlagom, zbog čega dolazi do razvoja procesa zagrijavanja i

  2. napad štetnika (insekata, grinja, gljivica, glodavaca) na uskladištene proizvode, bilo da su oni već primljeni infestirani ili je do infestacije došlo tijekom čuvanja proizvoda.

Štete i gubici uskladištenih proizvoda zbog napada štetnika mogu biti isto tako značajni kao i štete koje izazivaju štetnici na poljoprivrednom bilju za vrijeme vegetacijske sezone. Međutim, šteta koju izazivaju insekti tijekom vegetacije obično je jasna, a šteta na uskladištenim poljoprivrednim proizvodima često je prikrivena. Biljke oštećene za vrijeme vegetacije mogu se djelomično oporaviti od šteta, štoviše, određenim mjerama zaštite može doći do povećanja prinosa, a s druge strane štete nastale od štetočinja u skladištu konačne su i bez mogućnosti za oporavak ili nadoknadu.

U literaturi se najčešće navode uopćeni podaci o gubicima koje štetnici, osobito insekti, izazivaju na uskladištenim poljoprivrednim proizvodima. Ti se gubici obično izražavaju u postocima ukupnih godišnjih prinosa. Prema procjenama gubitaka na uskladištenim proizvodima u bivšoj Jugoslaviji, koje su obavili pojedini stručnjaci (Danon i Korunić, 1969., Vukasović, 1952., Ilić, 1961., Vukasović i dr.,1972.), gubici u skladištima bili su od oko 3 do 6 %.

Prema procjenama raznih autora, ukupni godišnji gubitak uskladištenih poljoprivrednih proizvoda u svijetu iznosi oko 4 do 10% proizodnje hrane. Osobito velike gubitke na uskladištenom žitu uzrokuju štetočinje u skladištima zemalja u razvoju, odnosno u područjima s vlažnom i toplom klimom. Zbog štetnog djelovanja insekata u Indiji se gubitak za pšenicu procjenjuje 3%, za rižu 2%, za kukuruz 3%, a glodavci odnose 2,5% pšenice, riže i kukuruza itd. U Gani je različitim pokusima utvrđeno da je tijekom skladištenja od 53 do 161 dan štetnici unište od 8 do 16% kukuruza u kumušini. Kukuruz uskladišten u klipu tijekom 162 dana bio je uništen 26%, a u istom razdoblju uništeno je 34% kukuruza u zrnu.

Stručnjaci Food and Agricultural Oranization (FAO) ocjenjuju da insekti u skladištima u Salvadoru i Guatemali unište oko 23% kukuruza i riže, u Hondurasu oko 50%, u Nikaragvi oko 30% kukuruza, u Kostariki oko 45% uskladištenog žita godišnje. Na Haitima su godišnji gubitci od štetnika na uskladištenoj pšenici, kukuruzu, zobi i riži procijenjeni na 14 posto. Nadalje, u Poljskoj je u periodu od 1941. do 1945. gubitak uzrokovan štetnicima i bolestima bio 5-10%. Na Cipru gubitak iznosi 2-5%, u Turskoj su štete veće od 10%, u SAD i SR Njemačkoj oko 5% itd. itd.

Općenito uzevši, prikazati pa makar i približno točne podatke o štetama u svijetu, pa i u u našoj zemlji, vrlo je teško zbog nedovoljnog sustavnog proučavanja šteta u nas i zbog toga što se štete od insekata isprepliću sa štetnim radom mikroorganizama, s mehaničkim oštećivanjem (lom, oštećivanja, rasipanje), s disanjem zrnja, s proklijavanjem itd.

Insekti uzrokuju ove osnovne tipove šteta na uskladištenoj zrnenoj robi:


  1. gubitak težine uslijed ishrane insekata dijelovima zrnja

  2. onečišćavanje robe svojim tijelima, dijelovima tijela te ekskrecijskim produktima

  3. prenošenje bakterija i virusa potencijalno štetnih zdravlju čovjeka i domaćih životinja

  4. prenošenje u masi zrnja spora gljivica i širenje zaraze

  5. povećavanje vlage i temperature zrnja te omogućavanje brzog razvoja gljiva

  6. proizvode opasne alergene.

Stupanj i opća pojava gubitaka poljoprivrednih proizvoda u posliježetvenom razdoblju sve više postaje razlog za zabrinutost u svijetu i nameće potrebu za smanjenjem gubitaka i za poboljšanjem svih procesa koji prethode čuvanju proizvoda, kao i samom skladištenju.

Porast pojave alergija u razvijenim zemljama i želja o povećanoj sigurnosti hrane usmjerila je pažnju znanstvenika na mogući razvoj alergena na i u uskladištenoj poljoprivrednoj robi tijekom čuvanja. Istražujući moguće uzroke pojave respiratornih simptoma u radnika zaposlenih u žitarskoj i mlinskoj industriji, brojnim testovima i u objavljenim radovima potvrđena je uska povezanost između profesionalnih bolesti i kontaminacije uskladištene robe i radnog prostora s grinjama, insektima, glodavcima i plijesnima. Uskladišteni proizvodi mogu sadržavati alergijska onečišćenja biljnog, mikrobiološkog i životinjskog podrijetla. Utvrđeno je da su grinje najznačajniji onečišćivači robe i proizvođači alergena. Uzrokuju astmu kad se unose u organizam disanjem. Naročito su opasne kad se u velikom broju unose u organizam s hranom jer mogu izazvati anafilaktičke reakcije. Premda su kao izvori alergena potvrđene i neke skladišne gljivice (Aspergillus oryzae i A. niger), smatra se da su njihovi mikotoksini znatno opasniji problem. Kao izvori alergena navode se ove skladišne grinje i insekti; grinje Dermatophagoides farinae, Lepidoglyphus destructor, Tyrophagus putrescentiae, Tyreophagus entomophagus i Suidasia spp., insekti Tenebrio molitor, Sitophilus granarius, Plodia interpunctella, Ephestia kuehniella, Liposcellis bostrychophila i Blatta orientalis. Izmet artropoda, kao i mokraća štakora i miševa, su isto tako važni izvori alergena.



Vrste insekata u skladištima

Štetni insekti uskladištenih poljoprivrednih proizvoda uglavnom pripadaju redovima Lepidoptera, Coleoptera, Blatoptera, Hemiptera, Diptera, Hymenoptera, Tysanura i Psocoptera. Međutim, među važnije štetnike ubrajamo pripadnike samo iz dva reda i to: Lepidoptera (leptiri) i Coleoptera (tvrdokrilci, kornjaši). Kao što je poznato, brzina razvoja ovih insekata ovisi o temperaturi. Ženka polaže jaja i nakon određenog vremena inkubacije iz jajeta se razvije ličinka ili larva. Ličinke kornjaša, štetnici u skladištima, imaju dobro razvijena tri para prsnih nogu. Izuzetak su ličinke žižaka iz Curculionidae, koje nemaju razvijene noge. Trajanje razvoja ličinki ovisi o temperaturi, relativnoj vlazi zraka (RH), o sadržaju vode u hranjivom supstratu i o vrsti hranjivog supstrata. Kad odrastu, ličinke formiraju kukuljicu ili lutku, tj. prelaze u stadij mirovanja. Kukuljice kornjaša i leptira vrlo se razlikuju u građi. Dok ličinke kornjaša formiraju tzv. slobodnu kukuljicu, na kojoj se jasno vide ticala, dijelovi usnog stroja, noge i krila, gusjenice formiraju pokrivenu kukuljicu, na kojoj se samo naziru pojedini dijelovi tijela. Obično je takva kukuljica zapredena u pređu koju prave gusjenice pred kraj svog razvoja. Nakon stanovitog vremena iz kukuljice izlazi odrasli insekt – imago.

Postoje podaci da je u skladištima u svijetu dosad otkriveno nekoliko stotina vrsta insekata i grinja. Medutim, sve te vrste nisu jednako važne kao štetnici hrane. S obzirom na to koliko mogu oštetiti proizvode, tj. kakvu vrstu proizvoda, štetnike dijelimo u više skupina:


    • na primarne

    • sekundarne

    • mikofagne vrste

    • strvinare i

    • slučajno prisutne kukce u skladištima.

Primarni štetnici čine skupinu insekata koja je s obzirom na broj vrsta najmanja, ali s obzirom na ekonomsku važnost najznačajnija u usporedbi s drugim skupinama. Smatra se da predstavnici ove skupine izazivaju oko 90% svih šteta koje nastaju na zrnatim poljoprivrednim proizvodima u skladištima. Njihova osnovna osobina sastoji se u sposobnosti da oštećuju potpuno čitava, zdrava zrna žitarica i leguminoza, na kojima se i u kojima se razvijaju i razmnožavaju. Predstavnici ove skupine insekata su žišci (žitni, rižin, kukuruzni, grahov, kineski, četverotočkasti i kavin žizak), žitni kukuljičar, trogoderma, moljci, i to žitni, bakrenasti, hambarski itd.

Sekundarni štetnici u pravilu nisu sposobni oštetiti zdrava, neoštećena zrna i gotovo se uvijek javljaju zajedno s primarnim štetnicima koji stvaraju povoljne uvjete za razvoj i razmnožavanje ove skupine insekata.Međutim poslijednjih godina se na žitaricama sve češće nalaze štetnici iz ove skupine, a da primarni štetnici nisu prisutni. Razlog je u skladištenju žitarica s povećanom vlagom, tj. s povećanim brojem oštećenih, lomljenih, ispucanih zrna, na kojima se ova skupina insekata može normalno razvijati. Predstavnici ove skupine insekata su brašnari (mali, kestenjasti itd.), Tribolium spp., Oryzaephilus spp., Cryptolestes spp. itd.

Želimo naglasiti da kod prerađevina od zrna (brašno, prekrupa, griz, sačma itd.) ne postoji podjela na primarne i sekundarne štetnike, već na više ili manje ekonomski značajne s obzirom na veličinu štete koju nanose na uskladištenoj robi.



Mikofagne vrste insekata hrane se micelijem plijesni koje se razvijaju na vlažnim sjemenkama žitarica i na sličnim proizvodima. Ne oštećuju izravno poljoprivredne proizvode već njihova prisutnost u skladištu upozorava na loše uvjete skladištenja, tj. na povećanu vlagu i temperaturu poljoprivrednih proizvoda. Predstavnici ove skupine insekata su Ahasverus advena, Typhaea stercorea, Cryptophagus spp., Lathridius spp., Alphitophagus bifascatus, Mycetophagus , kao značajni i predstavnici reda Psocoptera – prašne uši.

Strvinari se hrane biljnim ostacima koji su u stanju raspadanja. Javljaju se u vrlo vlažnim skladištima, obično u malom broju te zapravo i nemaju neko ekonomsko značenje. Tipični predstavnici su vrste insekata iz roda Blaps.

Slučajne vrste insekata u skladištima ne oštećuju proizvode, ne mogu se razvijati i razmnožavati u skladištu i već nakon nekog vremena ugibaju. To su razne vrste insekata koje se obično nakon žetve unose žitaricama u skladište, kao na primjer žitne stjenice.

U skladištima se također pojavljuju insekti iz skupine predatora i parazita. Iako su to u biti korisni insekti, njihova uloga kao parazita i predatora u skladištima gotovo je beznačajna. Budući da svojim izmetom i dijelovima tijela onečišćuju proizvode, oni su zapravo uzrok posrednih šteta.

Većina skladišnih insekata su tropskog ili suptropskog podrijetla te se najbolje i najbrže razvijaju na visokoj temperaturi od oko 30 oC. Vrlo dobro se razvijaju na temperaturama između 20 oC i 30 oC, a razvoj je znatno produžen na temperaturi nižoj od 20 oC. Mnogi se od njih prestaju razvijati i oštećivati proizvode na temperaturi nižoj od 10 oC. Dobro se razvijaju u zrnu i na njemu ako je sadržaj vlage zrna veći od 12 do 13%, a kod većine insekata razvoj je znatno produljen ako je vlaga zrnja manja od 12%.

1. Insekti gljivari

Ova skupina insekata nalazi se u podnim skladištima, tvornicama stočne hrane i na sličnim mjestima gdje postoje vrlo povoljni uvjeti za razvoj plijesni i raznih drugih gljivica. Ovi se insekti hrane plijesnima i drugim gljivicama i ne oštećuju izravno poljoprivredne proizvode. U slučaju masovne pojave, štete nastaju zbog onečišćenja proizvoda. U svakom slučaju, pojava ovih insekata jasno upozorava na procese truljenja, na povišenje vlage i temperature, na pojavu plijesni, raznih nečistoća, tj. na loše zdravstveno stanje uskladištenih proizvoda. U ovu skupinu insekata ubrajaju se ove tipične vrste: Alphitophagus bifasciatus, Typhaea stercorea, Carpophilus spp., Lathridius spp., Mycetophagus quadriguttatus, Cryptophagus spp., Mycetea hirta, Anthicus floralis i neke druge.



2. INSEKTI KOJI OŠTEĆUJU ČITAVA I NEOŠTEĆENA ZRNA (Primarni štetnici)

Najmanja skupina obzirom na broj vrsta, najznačajnija obzirom na ekonomsku važnost.

Izazivaju oko 90% svih šteta koje nastaju na zrnatim poljoprivrednim proizvodima u skladištima, oštećuju potpuno čitava i zdrava zrna žitarica i leguminoza.

Žitni žižak - Sitophilus granarius L. (Curculionidae)

Imago: Žitni žižak dugačak je 3-4,5 mm, tamno smeđe je boje, ispod pokrilja nema krila (ne leti!), glava mu je produžena u rilo na kojem su koljenasta ticala.

Ličinka: Bijele je boje sa smeđom glavom, bez nogu, savinuta i naborana tijela. Duga je do 3 mm. Živi isključivo u skladištima, ženka odlaže jaja (do 200) na temp. 8 ºC – 34 ºC (brojnije je na vlažnosti >70%; pri vlažnosti od 40% odlaganje jaja prestaje). Ženka izbuši rupu u zrnu i u nju odloži jaje, a zatim otvor zatvori sluzastom tvari koja se stvrdne. Ličinka provede čitav svoj život u zrnu (1 ličinka u jednom zrnu). Optimalna temperatura je od 21 ºC – 25 ºC. Brzina razvoja ovisi o vlažnosti i vrsti supstrata. Broj generacija godišnje: 6-8 u zagrijanim žitaricama; 2-4 u nezagrijanim skladištima. Vrlo su otporni na gladovanje (pri 13 ºC žive bez hrane 65 dana; pri 30 ºC 19 dana). Veća vlažnost zraka povećava otpornost na hladnoću, najčešće se nalaze u malim skladištima privatnih proizvođača.

Štete: Gubitak zrna na težini (zrno teško 48 mg nakon izlaska žiška teži samo 28 mg); smanjenje kakvoće proizvoda; povećava se vlaga žitarica; masa se zagrijava te dolazi do razvoja drugih štetnika i plijesni.



Rižin žižak - Sitophilus oryzae L. (Curculionidae)

Imago: Dužine je 2,5-4 mm; na pokrilju ima po dvije široke crvenkaste pjege; ispod pokrilja ima drugi par krila te može letjeti. Izgledom i načinom života vrlo je sličan žitnom žišku.

Ličinka: Izgledom i načinom života vrlo je slična žitnom žišku.

Razlike između žitnog i rižinog žiška:

Rižin žižak: Termofilna je vrsta (opt. temp. 24-28 ºC); plodniji je od žitnog žiška (300-500 jaja); ličinka svoj razvoj može završiti i u oštećenom zrnu; ima veći potencijal razmnožavanja; dominira u silosima, velikim skladištima.

Žitni žižak: Optim. temp. 21-25 ºC; ženka odlaže do 200 jaja; ličinka se razvija samo u neoštećenom zrnu; dominira u skladištima privatnih proizvođača (podnosi niske temp.); u jednom zrnu može se naći više od jedne ličinke. U našim uvjetima ima 3-4 generacije godišnje, a u zagrijanoj masi zrnja i više. Kornjaš kod -1 ºC do -4 ºC ugiba za 8 dana. Povećanje vlage zrna povećava otpornost žiška na hladnoću. Radi vrlo brzog razmnožavanja štete mogu biti velike.

Žitni kukuljičar - Rhyzopertha dominica F. (Bostrichidae)

Imago: Dug je 2,3-3,0 mm, valjkasta oblika, tamnosmeđe do hrđaste boje; vratni štit mu potpuno prekriva glavu, a cijela površina je pokrivena točkastim udubljenjima.

Ličinka: Bijele je boje, blago savijena, pokrivena kratkim dlačicama; ima dobro razvijena tri para nogu. Termofilna je vrsta; optimalna temp. za razvoj je >30 ºC; razvoj prestaje kod temperature niže od 15-18 ºC. Otporan je na niske temperature. Vlaga zraka i supstrata nema većeg utjecaja na razvoj. Zaražena pšenica ima slatkast miris. Krila su im dobro razvijena te se zaraza širi i letom. Ženka odlaže jaja na oštećeno zrno ili u brazdicu, ličinke se ubušuju u zrna , izgrizaju endosperm sve do ljuske. Ima 2 generacije godišnje.

Mauritanski brašnar - Tenebrioides mauritanicus L. (Ostomidae)

Imago: Tijelo je dugo 6-11 mm, spljošteno, s gornje strane crne ili tamnosmeđe boje; prsište je jasno odvojeno od zatka.

Ličinka: Bijele je boje, s tamnim prednjim i stražnjim segmentom te s dvjema tamnim izraslinama poput kliješta na kraju zatka. Odrasla ličinka naraste do 19 mm.

Štete: Hrani se brašnom i brašnenim proizvodima, nalazi se i u žitu, mlijeku u prahu, mesu i u drugim proizvodima. Čini veće štete i na ambalaži i raznim drvenim dijelovima, koje ličinke mogu pregristi. Izmetom i svlakovima onečišćuju proizvode i brašno.



Žitni moljac - Sitotroga cerealella Oliv. (Gelechiidae)

Leptir: prednja krila žućkasta, a zadnja sivkasta; oba para krila su uska i zašiljena te na donjim rubovima imaju duge rese. Stražnja krila su zašiljena u oštro zasječeni klinasti dio (bitno za determinaciju). Gusjenica: žućkaste je boje sa smeđom glavom; naraste do 7 mm. Ženke odlaži jaja (oko 150) na zrnje. Gusjenica se ubuši u zrno te se hrani njegovim sadržajem dok ne izjede čitav sadržaj; razvoj traje 30-50 dana. Na temperaturi od 14 ºC razvoj moljca traje oko 118, a na 27ºC samo 33 dana. Razvoj se zaustavlja na temperaturi od 10 ºC. Može imati 2-4 generacija.

Štete: zarazu uzrokuje u skladištima, ali i na polju, posebice u toplijim klimatima (kukuruz). Izaziva velike gubitke u težini sjemena (pšenica do 36% težine; kukuruz do 24% težine). Izaziva veliko onečišćenje proizvoda; osobito je opasan za sjemensku robu (uništava klicu).

Hambarski moljac - Nemapogon granella L. (Tineidae)

Leptir: ima bjeličasta prednja krila sa smeđim ili crnim šarama; stražnja krila su kratka, uska i jednobojno siva. Tijelo je dugačko 5-8 mm, a raspon krila 10-14 mm.

Gusjenica: žućkasto-bijele je boje s crvenkastosmeđom glavom. Naraste do 10 mm. Gusjenica se vrlo intenzivno hrani zadržavajući se u površinskom sloju hrpe zrnja; izgriza klicu i upreda nekoliko zrnja zajedno. Cjelokupni razvoj traje 2-3 mjeseca; ima 2-3 generacije godišnje; prezimi u stadiju gusjenice.

Štete: napadnuta roba obilno je isprepletena paučinom, pređom i onečišćena izmetom; žito poprima loš miris; gubi se kakvoća proizvoda. Prisutni u malim skladištima.



Sathrobrota (Pyroderces) rileyi Walsingham (Cosmopterygidae)

Leptir: raspon krila 9-12 mm; prednja krila su kestenjaste boje sa bijelosivkastim prugama; drugi par krila je tamno sive boje s dugim resama.

Gusjenica: dužine 7-8 mm, tamnocrvene boje sa svijetlosmeđom glavom.

Ekonomski značaj: Čini štete na kukuruzu; na polju i u skladištu. Gusjenica se hrani zrnjem, ljuskama i klipom.



3. Insekti koji infestiraju slomljena i oštećena zrna i brašno (Sekundarni štetnici)

Moljci:


Pretežno napadaju i oštećuju brašno i brašnene proizvode, hrane se oštećenim, vlažnim zrnima te zrnima napadnutih od primarnih štetnika. Gusjenice zapredaju robu, a neke vrste izazivaju i začepljenje cijevi u mlinskim postrojenjima.

Kornjaši:

Hrane se oštećenim i slomljenim zrnima, napadaju brašno i proizvode od brašna. Pojedine vrste ličinki se ubušuju u drvo, oštećuju vreće i sita u mlinovima.

Mali brašnar - Tribolium confusum Du Val.

Pripada najčešćim sekundarnim štetnicima žitarica u nas. Ima spljošteno tijelo, dužine 2,6 do 5,2 mm. Ličinke su žućkaste boje, okrugla tijela, dužine oko 6mm. Termofilan je štetnik (već pri 7 ºC ugiba nakon 25 dana); bez hrane izdrži od 20-40 dana; obično ima dvije generacije godišnje. Oštećuje i zdrava zrna, ali s 12,2% vlage i više, kada oštećuje i pojede klicu, a nakon toga i čitavo zrno.



Veliki brašnar - Tenebrio molitor L. (Tenebrionidae)

Najveći štetni kornjaš u našim skladištima, javlja se često i u mlinovima. Tijelo je dugo 12-17 mm, gotovo crne boje. Ličinka ima valjkasto žuto tijelo, dugo do 28 mm sa snažnim usnim ustrojem; ima jednu generaciju godišnje, iako se razvoj može protegnuti i na dvije. Optimalna temperatura je oko 25 ºC. Ličinke su vrlo otporne na niske temperature (žive 48 sati na -18 ºC). Ženka odlaže oko 1000 jaja; razvoj ličinke traje 4-12 mjeseci. Godišnje ima jednu generaciju. Osobitu štetu može učiniti na uskladištenoj sjemenskoj robi (prvo pojede klicu). Kod 20 ºC izdrži bez hrane oko 50 dana, a kod niskih temperatura i cijelu godinu. Ličinke oštećuju drvene dijelove mlinskih postrojenja, buše ambalažu od papira, jute, drveta i slično.



Cryptolestes pusillus Schön. - (Cucujiidae)

Pripada najraširenijim sekundarnim štetnicima u nas. Tijelo je sitno i spljošteno (1-2 mm); crvenosmeđe boje; ima duga ticala. Ličinke su bjeličaste, a starenjem dobivaju prljavu boju. Na kraju tijela nalaze se dva izraštaja – analni cerci. Ženke odlažu 100-500 jaja; ličinke se ubušuju u oštećena zrna, hrane klicom i endospermom. Pri povišenoj vlazi zrnja i povoljnim temperaturama, štete nanose i neoštećenom zrnju. Povoljne uvjeti za razvoj: temperatura 25-30 ºC; rel. vlaga zraka >75%; vlaga supstrata >13%. U našim uvjetima ima više generacija godišnje. Po zastupljenosti i brojnosti insekata u našim skladištima dolaze neposredno iza žižaka.



Lophocateres pusillus (Klug) (Trogossitidae)

Spljoštenog je tijela; dužine 3 mm; smeđe do tamnosive boje; Pokrilje je uzdužno izbrazdano. Optimalni uvjeti razvoja su pri 30 ºC i iznad 10% vlage zraka.Ekonomska važnost: štetnik je žitarica (ostaci i oštećena zrna); naročito riže, hrani se i grahom. Štete čine i imago i ličinka. Često se javlja u prisutnosti s drugim štetnicima u skladištima (Rhyzopertha, Sitophilus i Tribolium vrste). Najviše je raširen u tropskim krajevima.



Brašneni moljac - Ephestia (Anagasta) kühniella Zell. (Pyralidae)

Leptir je dužine tijela 10-14 mm; prednji par krila je sive boje s crnim prugama; stražnja su prljavo bijela. Gusjenica je prljavo bijele, tj. ružičaste boje s tamnom glavom dužine do 20 mm. Ženka odlaže nekoliko stotina jaja. Gusjenice se hrane pretežno brašnom i zapredaju ga pređom – «filt», koji može izazvati začepljenje mlinskih postrojenja. Kod 26 ºC razvoj gusjenica traje samo 24 dana, a kod 18 ºC 90 dana. Duljina razvoja ovisi i o vrsti hrane: razvoj je najkraći na kukuruznom ili polubijelom pšeničnom brašnu. Godišnje ima 3-5 generacija.

Štete: Gusjenica se hrani brašnom u mlinovima ili skladištima brašna; više voli praškastu hranu iako napada i zrnatu robu. Opasan je štetnik u mlinovima gdje može izazvati začepljenje cijevi i dijelova strojeva.

Bakrenasti moljac - Plodia interpunctella Hbn. (Pyralidae)

Leptir: dvije trećine prednjeg para krila su izrazito bakrenaste boje, a preostali je dio sivkast; tijelo je dugo 7-9 mm, raspon krila 15-18 mm. Gusjenica: bijeložućkaste je boje ili prljavosive s crnim točkama i dlačicama na tijelu, glava je tamne boje. Odlaže jaja samo pri 14 i 32 ºC (60-400 jaja). Gusjenice se zadržavaju u površinskom dijelu hrpe i proizvode zapredaju zajedno s izmetom. Optimalna temperatura je 20-24 ºC i razvoj traje 2-7 mjeseci. Ima do 3 generacije godišnje. Štete: napada najčešće zrnate proizvode (žitarice), napada i suho povrće, suho voće, orahe, kakaovac, lješnjake u čokoladi; zapreda paučinom cijeli površinski sloj zrnja i čitave vreće, rado izgriza klicu.



Ptinidae

Kornjaši oblikom tijela podsjećaju na paukove. Ne izazivaju ozbiljne štete u našim skladištima. Češće se javljaju u tvornicama stočne hrane. Vrlo su tolerantni na niske temperature, a najčešće se razmnožavaju u vlažnim uglovima i pukotinama zidova. Njihova prisutnost u velikom broju ukazuje na nedovoljnu sanitaciju objekata. Aktivni su noću, tijekom dana se skrivaju u pukotinama zidova. Značajnije vrste su: Ptinus ocellus, P. clavipes, P. villiger, P. fur, Niptus hololeucus, Mezium americanum, Gibbium psylloides, Trigonogenius globulum.



Ptinus fur L.kradljivac

Tijelo je dugo 2-4 mm; tijelo mužjaka je uže, a ženke šire i zaobljeno; sivkastosmeđe do hrđaste boje. Ciklus razvoja traje oko 3,5 mjeseca (1 ili više generacija godišnje).



Ptinus (hirtellus) clavipes Moore

Rijedak je i malobrojan u našim krajevima; više se pojavljuje na suhom i ljekovitom bilju (Kalinović, Rozman, 2000).



Niptus hololeucus Fald.mjedeni kornjaš

Ima vrlo konveksno tijelo crvenkastosmeđe boje, dugo 3-4,5 mm, obraslo gustim žućkastim dlačicama.

U našim skladištima nije ekonomski opasan štetnik.

4. Prašne uši - Red Psocoptera

Dužine tijela 1-2 mm, svijetlo sive do smeđe boje. Imaga su beskrilna, s rudimentiranim krilima,ali ima i krilnih oblika (mogu imati 2 para jednostavnih krila). Imaju tanka duga ticala i dosta duge noge. Ličinke su slične odraslim insektima. U našim skladištima je otkriveno 18 vrsta iz nekoliko rodova: Liposcelis, Trogium, Lepinotus, Lachesilla.




Liposcelis spp. Trogium spp. Lepinotus spp. Lachesilla spp.

Foto: Kalinović, I.

Ne čine značajnije ekonomske štete; ne oštećuju izravno proizvod. Hrane se plijesnima te različitim proizvodima biljnog i animalnog podrijetla u stanju raspadanja te jajima drugih insekata. Jača pojava upozorava na loše stanje robe (stupanj onečišćenja i povećana vlaga – iznad 16%). Štetne su vrste jer prenose mikroorganizme direktno svojim tijelom, tj. dlačicama. Mikroorganizme prenose i indirektno putem fekalija, iz kojih se regeneriraju putem konzervacionih oblika – spora, koje se u povoljnim ekološkim sredinama ponovno regeneriraju i mikrobiološki zagađuju napadnuti prizvod. Svojim masovnim prisustvoma u proizvodima (brašno, riža, griz i sl.) zagađuju proizvode te ih je potrebno suzbijati,(Kalinović, 1995).

5. Insekti koji infestiraju leguminoze

Grahov žižak - Acanthoscelides obtectus Say. (Bruchidae)

Imago: dug je 3,5-4,5 mm, sivo smeđe boje, obrastao dlačicama; pokrilje ne pokriva potpuno zadak, a na trećini ima bjeličaste pjege.

Ličinka: bjelkaste boje sa smeđom glavom, jako naborana; duga je do 4 mm. Ženka odlaže jaja (50-100) na zrna graha u skladištima, ali i na mahune u polju. Ličinke prodiru u zrno u kojem se razvijaju (1 zrno i do 30 ličinki). Na temp. od 30 ºC razvoj traje 30 dana; ima 3-5 generacija godišnje. Na temperaturi od 15 ºC prestaje odlaganje jaja.

Štete: napadnuta zrna gube na klijavosti, težini i kakvoći. Zaraženi grah ne smije se davati ljudima i stoci (izaziva opasna i teška želučana i crijevna oboljenja).



Četverotočkasti žižak - Callosobruchus maculatus F. (Bruchidae)

Štetnik je tropskih i suptropskih područja. Optimalni uvjeti za razvoj su na 32,5 ºC i 90% vlage zraka (razvoj traje oko 23 dana). Ženke izazivaju zarazu već u polju, tijekom vegetacije, pa se zaražena zrna s polja mogu unijeti u skladišta. Razvoj jednog kukca u zrnu, uzrokuje gubitak težine zrna od 3-5%. Uvozom iz tropskih i suptropskih, može se proširiti i na druga područja. Zabilježeni su slučajevi uvoza i u naše carinske zone, ali se nije proširio u objektima izvan carinskih zona.



Grahov žižak - Bruchus pisorum L. (Bruchidae)

Imago: svijetlosmeđe do sivkaste boje širokog i zdepastog tijela, dužine 4-5mm. Pokrilje je posuto bjeličastim pjegama, a tijelo je pokriveno dlačicama.

Ličinka: bjeličaste boje, bez nogu s malom glavom uvučenom u grudi, dužine do 6mm.

Rasprostranjenost i značaj: živi u skladištima i u prirodi, donedavno se smatralo da je isključivo skladišni štetnik, ali zaraza počinje na polju. Napada grah, sjeme grahorice, lupinu, grašak i bob.

Biologija: ženka odlaže jaja na mahune graha u polju; ispiljene ličinke ubušuju se u zrno u mahuni (1 zrno – do 30 ličinki). Dobro se razvija na temperaturi 17-31 ºC i pri 25-90% rvz. kada ima 3-4 generacija godišnje. Pokazatelj napada je otvor u zrnu koju napravi ličinka.

Bobov žižak - Bruchus rufimanus Boh. (Bruchidae)

Imago: dužina tijela 3-5mm, crne je boje sa sivim pjegama pokriven dlačicama. Ticala i prednje noge su crvenkaste boje.

Ličinka: odrasla je duga oko 4mm, zadebljalog tijela i naborana.

Biologija: ženke polažu jaja na zametnute mahune, ispiljene ličinke se ubuše u zrno u mahuni. Čitav razvojni period odvija se u zrnu, a izlazi kao imago. Prezimljuje u prirodi.

Rasprostranjenost i značaj: napada prvenstveno bob, zatim grašak i grah. Kod nas je proširen u svim područjima. Monofagna je vrsta i napada isključivo bob; u sjemenu boba se može naći više ličinki.

6. Insekti koji infestiraju sušeno povrće, voće i razne vrste oraha

A) Štetnici voća u dozrijevanju i djelomično osušenog voća

Moljac grožđica - Cadra figulilella Greg. (Pyralidae)

Leptir: prednja krila sivkaste boje, dužine 7-14mm. Gusjenica: odrasla dosegne 15-20mm; bijele do ružičaste je boje. Ekonomska važnost: tipičan je štetnik sušenog voća; zaraza grožđa može započeti i prije berbe. Razmnožava se na 15-35 ºC; optimalni uvjeti za razvoj su pri 30 ºC i 70-90% vlage zraka. Hraneći se, gusjenice proizvode velike količine paučine kojom ovija proizvod. U dijapauzi, gusjenice mogu postati tolerantnije na fumigante i pesticide nego kada su aktivne.



Voćni kusokrilac Carpophilus hemipterus L. (Nitidulidae)

Imago: ovalnog tijela dužine 2-4mm, smeđe boje s dvije velike žućkaste mrlje. Površina tijela je punktirana i pokrivena kratkim dlačicama. Ličinka: žućkasto bijele boje sa smeđom glavom, duga 6-9mm. Prvi i zadnji segment su pokriveni dlačicama. Rasprostranjenost i značaj: polifagni je štetnik; napada suho voće (smokve, kajsije, šljive, grožđe, banane), gljive, zrnje žitarica. Ličinke na svom tijelu nose spore kvasaca i bakterija, koje prouzrokuju fermentaciju i truljenje plodova. Češće se nalazi u toplijim krajevima. U našim skladištima nije nađen u većim populacijama.



B) Štetnici sušenog voća tijekom skladištenja

Plodia interpunctella Hüb.

Ephestia (Anagasta) kühniella Zell.

Termofilni moljac Ephestia (Cadra) cautella Walk.

Leptir: prednja krila su svjetlije ili tamnije sivo-smeđe, sa svjetlijom rubnom linijom i tamnijom prugom u sredini. Zadnja krila su jednobojno siva. Javlja se u tropskim i suptropskim krajevima (ima velike zahtjeve za visokom temperaturom). Kod nas se mogu naći, ali u manjem broju; napada žito, brašno, kikiriki, kakaovac, smokve, keks. Često se javlja u tvornicama čokolade.



Vitula edmandsae serratilineella Rag. (Pyralidae)

Leptir je šarenosive boje. Gusjenice narastu do 18 mm, bijele do ružičaste boje sa tamnom glavom. Štetnik se razvija u sušenom, lagano fermentiranom voću. Leptiri se najčešće skrivaju u tamnim dijelovima silosa s uskladištenim sušenim voćem ili između redova uskladištenih kutija.



Aphomia gularis Zell. (Pyralidae)

Tijelo leptira je dugačko 10,5mm. Prednja krila su 10,5mm duga i 3mm široka; žućkasto smeđe boje, zadnja krila su svjetlija. Ličinke se hrane zrnjem, brašnom, orašastim plodovima i suhim voćem.



Surinamski brašnar - Oryzaephilus surinamensis L. (Cucujiidae)

Imago: ima izduženo tijelo smeđe boje, dugo 2-3 mm¸sa svake strane vratnog štita ima po 6 izraštaja, zubaca. Ličinka: blijedožute boje, sa smeđim pjegama po leđima¸ dužine 3,5-4 mm. Optimalna temperatura za razvoj je oko 32,5 ºC; kod 17,5 ºC razvoj kornjaša je onemogućen.

Godišnje može imati 6-7 generacija (u našim uvjetima 2-4). Ako se pojavi masovno, može se hraniti neoštećenim zrnjem, kada uzrokuje povišenje temperature i vlage zrna. Jedan surinamski brašnar pojede 8-9 mg brašna, a potomstvo jednog para oko 8-9 kg.

Jača pojava surinamskog brašnara u zalihama žitarica siguran je znak da je započeo proces zagrijavanja mase zrnja..



Brašnar uljarica - Oryzaephilus mercator Fauv. (Cucujidae)

Sličan je surinamskom brašnaru; razlika je u relativno većoj dužini očiju, dijelovima glave i građi genitalija u mužjaka. Biologija: osjetljiviji je na ekstremne uvjete (vlaga i temperatura) od surimanskog brašnara. Pri 10% vlage zraka i temperature <25 ºC ili >32,5 ºC mortalitet je 100%. Pretežno napada sjeme uljarica i njihove proizvode.



Tribolium spp. (Tenebrionidae)

Mali brašnari dosta su slični, a osnovna razlika je u boji. Mali brašnar (T. confusum Du Val.) i kestenjasti brašnar (T. castaneum Herbst.) su crvenkasto smeđe boje, a Tribolium destructor Uyttenb. je crne boje bez sjaja. Imaju spljošteno tijelo (2,6-5,2mm). Ličinke su žućkaste boje.U našim uvjetima skladištenja imaju 2 generacije godišnje. Oštećuju i zdrava zrna, ali s 12,2% vlage i više. Mali brašnar, a donekle i T. destructor, pretežno dolazi u mlinovima i pekarama. Kestenjasti brašnar je češći u skladištima suncokreta, ali se javlja i u mlinovima. Termofilni su štetnici (kod 7 ºC ugibaju nakon 25 dana, a kod -6 ºC nakon 24 sata). Ovi insekti kod nas su vrlo prošireni i ekonomski su veliki štetnici.




Tribolium castaneum/ Tribolium confusum Tribolium destructor

Hrđasti brašnar - Cryptolestes ferrugineus (Laemophloeus) Steph. (Cucujiidae)

Pripadaju najraširenijim sekundarnim štetnicima u nas. Tijelo je sitno i spljošteno (1-2 mm), crvenosmeđe boje. Imaja duga ticala. Ličinke: bjeličaste su boje, starenjem dobivaju prljavu boju. Na kraju tijela nalaze se dva izraštaja – analni cerci. Ženke odlažu 100-500 jaja. Ličinke se ubušuju u oštećena zrna, hrane se klicom i endospermom. Štete nanose i neoštećenom zrnju (viša vlaga zrnja i povoljna temp.). Kod povoljnih uvjeta razvoj traje oko 1 mjesec: temperatura 25-30 ºC; rel. vlaga zraka >75%; vlaga supstrata >13%. U našim uvjetima ima više generacija godišnje. Po zastupljenosti i brojnosti insekata u našim skladištima dolaze neposredno iza žižaka.



C) Skladišni štetnici oraha, datulja, kikirikija, badema

Oryzaephilus surinamensis L. Tribolium castaneum Herbst. Tribolium confusum Du Val.

Oryzaephilus mercator Fau. Plodia interpunctella Hbn.

6. Insekti koji infestiraju različite vrste proizvoda

Oryzaephilus surinamensis L.


Oryzaephilus mercator Fau. Cadra cautella Walk.

Duhanar - Lasioderma serricorne F. (Anobiidae)

Izduženo-eliptičnog oblika tijela, žućkasto smeđe boje. Tijelo je prekriveno dlačicama. Ličinka ima debelo, savinuto tijelo, žućkasto bijele boje, prekrivena dlačicama.

Štetnik je duhana; ženka polaže jaja priljepljujući ih na lišće duhana. Oštećenja čini na cigaretama praveći rupe. Optimalna temperatura za razvoj je oko 28-32 ºC i 75% vlage zraka. Osjetljiv je na niske temperature. U našim uvjetima ima 2-3 generacije godišnje. Kod nas je dosta raširen i izaziva velike štete u skladištima cigareta. U toplijim krajevima naročito napada najbolje klase duhana, izgriza listove duhana, zagađuje ga velikom količinom izmeta, buši omotni papir cigareta.

Duhanov moljac - Ephestia elutella Hub. (Pyralidae)

Vrlo je sličan brašnenom moljcu, nešto je manji. Na prednjim krilima ima valovite poprečne pruge s tamnijim rubovima. Gusjenica je bjelkaste ili žućkaste boje, sa smeđom glavom i vratnim štitom. Optimalna temperatura za razvoj je 30 ºC, a vlaga hrane 10-30%. Osobito je štetan u skladištima duhana i pretežno napada kvalitetnije sorte duhana. U zrnju žitarica izjeda klicu, gusjenica prekriva robu paučinom; fecesom zagađuje duhansku sirovinu, izgriza plojku, ostavljajući samo neravturu duhanskog lista.



Krušar Stegobium paniceum L. – (Anobiidae)

Ima zaobljeno tijelo crvenkasto smeđe boje, dugo 2-3,5 mm. Ličinka je bijele boje, cilindrična oblika, savijena, duga oko 5 mm. Štetnik je raširen je u skladištima duhana i ljekovitog bilja, u pekarama, a u drugim skladištima u manjoj mjeri. Odrasli kornjaš se ne hrani. Ličinke se ubušuju u proizvode i unutar njih šire hodnike. Može imati 3-4 generacije godišnje. Masovnija pojava kornjaša uočava se za vrijeme toplih mjeseci.



Endrosis sarcitrella L. (Oecophoridae)

Leptir: glava i vratni dio su bijele boje; prednja krila su žućkaste boje sa smeđim šarama. Optimalni uvjeti za razvoj su pri 29 ºC i 90% relativne vlage zraka. Dosta dobro podnosi hladne uvjete. Pojava ovog štetnika u velikom broju ukazuje na veliku količinu loma u robi ili nedovoljnu higijenu skladišnih uvjeta. Štete: hraneći se, ličinke proizvode paučinu. Na napadnutoj robi mogu se uočiti izgriženi otvori.



Hofmannophila pseudospretella Stain. - (Oecophoridae)

Leptir: glava i vratni dio su smeđi; prednja krila su smeđa sa šarama. Razmnožava se pri 10-29 ºC te >80% vlage zraka. Ima jednu generaciju godišnje. Često se pojavljuje u kućama; kućnim sagovima (ličinke mogu probaviti vunu); u plutenim čepovima.



Kavin žižak - Araecerus fasciculatus De Geer (Anthribidae)

Kornjaš: robusna izgleda, duljine 2,5-4,8 mm, tijelo je prekriveno nakupinama svijetlih i tamno smeđih dlačica, na glavi ima široko konveksno rilo. Ličinka: bez nogu, mekano-kožnata, 5-6 mm dužine, bijele je boje tijela, žute glave i tamnog usnog ustroja. Rasprostranjen u primorskim zemljama s prosječnim višim temperaturama. Ličinke se nalaze u velikom broju na sirovim zrnima kave. Vrlo se brzo razmnožava na zrnima kave s vlagom >11% (opasan je štetnik kave!). Štetnik je i kukuruza u vegetaciji (izgriza stabljiku). Može biti opasan štetnik na sušenim jabukama i kakau. Povremeno se unosi u Hrvatsku, ali ne i izvan carinskih zona. Pri svakom otkrivanju ovog štetnika poduzimaju stroge mjere za njegovo uništenje.



Žižak kikirikija - Caryedon serratus O. (Bruchidae)

Pokrilje ne prekriva potpuno abdomen. Ima duge noge (bedrena kost je značajno zadebljala ) i ticala. Optimalni uvjeti razmnožavanja su 30-33 ºC i 70% vlage zraka. Štetnik je kikirikija i orašastih plodova. Napada zrele plodove u polju, ali nastavljaju razmnožavanje i u suhim plodovima u skladištima.



Štetnici ljekovitog bilja
Coleoptera:

Stegobium paniceum L. Ptinus fur L.

(Anobiidae) (Ptinidae)
Dermestes maculatus Deg. Oryzaephilus mercator Fauv.

(Dermestidae) (Cucujiidae)
Psocoptera:


Liposcelis spp Lepinotus spp. Liposcelis corrodens Hey.

Foto: Kalinović, I.



Lepidoptera:


Ephestia elutella Hb.(Pyralidae)

Karantenski štetnici u Hrvatskoj

Na temelju čl.4., stavka 5. Zakona o zaštiti bilja, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a prema A1 listi karantenskih štetočina bilja («Narodne novine» br. 10/94 i 19/94) trenutno je navedeno 74 vrste insekata koje nisu utvrđene na teritoriju RH. Od te 74 vrste, samo jedna je vrsta skladišni karantenski štetnik i to:



Trogoderma žitna - Trogoderma granarium Everts

Imago je dužine tijela 1,8-3 mm; ima izražen spolni dimorfizam (ženka je veća, dulja i šira). Boja tijela je crnosmeđa, tijelo je pokriveno dlačicama. Ličinka je dužine 3-4,5 mm, žućkastosmeđe boje. Tijelo je gusto prekriveno čekinjastim dlakama. Razvoj ličinke ovisi o temperaturi i kakvoći hrane. Optimalna temperatura za razvoj je 32,2 ºC i 35 ºC. Može se razvijati na supstratu s vrlo malo vlage (< od 2%). Ličinke su izuzetno otporne na niske temperatura (na -19 ºC žive 10 dana). Imaju vrlo velik potencijal razmnožavanja. Na temperaturi od 5 ºC prestaje aktivnost i razvoj. Najčešći su štetnici u tropskim klimatima.


Tablica 1. Minimalna i optimalna temperatura te minimalna relativna vlaga zraka potrebna za razmnožavanje kukaca

Vrsta

Minimalne temperature oC

Optimalne

temperature oC

Minimalna relativna vlaga zraka

Maksimalni porast populacije u 4 tjedna

Trogoderma granarium


24

33-37

1

12,6

Cryptolestes ferrugineus

23

32-35

10

60

Oryzaephilus surinamensis

21

31-34

10

50,1

Plodia interpunctella

18

28-32

40

30

Cryptolestes turcicus

21

30-33

50

50

Tribolium confusum

21

30-33

1

60

Rhyzopertha dominica

23

32-35

30

20

Lasioderma serricorne

22

32-35

30

20

Dermestes maculatus

20

30-35

30

30

Callosobruchus chinensis

19

28-32

30

30

Tribolium castaneum

22

32-35

1

70

Callosobruchus

maculatus

22

30-35

10

50

Oryzaephilus mercator

20

31-34

10

20

Latheticus

oryzae

26

33-37

30

10

Araecerus fasciculatus

22

28-32

65

40

Anagasta kuehniella

10

24-27

1

50

Sitotroga cerealella

16

26-30

30

50

Ephestia

elutella

10

25?

30?

15

Sitophilus

granarius

15

26-30

50

15

Ptinus fur

10

21-25

50

2

Acanthoscelides obtectus

17

27-31

30

25

Sitophilus oryzae

17

27-31

60

25

Gnathocerus cornutus

16

24-30

40

15
1   2   3


База данных защищена авторским правом ©shkola.of.by 2016
звярнуцца да адміністрацыі

    Галоўная старонка