Štetnost imaga zlatnih mara Cetonia aurata L / Potosia cuprea Fabricius na plodovima zastupljenih kultivara breskve I nektarine u Ravnim kotarima




Дата канвертавання15.04.2016
Памер24.36 Kb.
Štetnost imaga zlatnih mara Cetonia aurata L / Potosia cuprea Fabricius na plodovima zastupljenih kultivara breskve i nektarine u Ravnim kotarima
Ražov Josip, Tóth Miklós, Barić Božena
SAŽETAK

Posljednjih desetak godina na području Ravnih kotara u blizini sela Prkos primijećeno je da vrste zlatne mare, koje se do sada nisu smatrale važnijim štetnicima, u pojedinim godinama počinju pričinjavati ozbiljnije štete na plodovima breskve i nektarine u zriobi. Štete se očituju u vidu grizotina na plodu, koji tada gubi tržnu vrijednost. U literaturi nema gotovo nikakvih podataka o načinu i razini šteta na plodovima koje pričinjavaju ove vrste. 2007. i 2008. godine u okolici sela Prkos proveli smo istraživanje dinamike populacije u voćnjacima breskve i nektarine i razine šteta na plodovima breskve i nektarine koje vrste Zlatne mare čine. Uočeno je da se Zlatne mare najvećim dijelom javljaju u vrijeme dozrijevanja plodova, kada mogu i uzrokovati ekonomski značajna oštećenja na plodu breskve i nektarine. Zabilježene su štete i do 8 %. Korištene su lovke sa hranidbenim atraktantom Csalomon® VARb3k koje mogu služiti za praćenje pojave, ali i za suzbijanje metodom masovnog ulova. Za ocjenu i izračun šteta na plodovima korištena je vlastita metodika.


Ključne riječi: Zlatne mare, breskve, plodovi, štete, lovke sa hranidbenim atraktantom
ABSTRACT

During the last ten years in Ravni kotari area, in the vicinity of Prkos village, it was observed that scarab beetles named Rose chafers which were not considered as a serious pests, start to cause serious damages on ripen peach and nectarine fruits. The fruits were bitened and they loost their market value. There are almost no literature dana about the damages caused by Rose chafers. In 2007 and 2008 we have been monitoring the Population dynamics and damage levels caused by Rose chafers in the orchards near Prkos village. It was observed that Rose chafers appear the most during the fruit ripening time, when they are capable to cause significant damages on peach and nectarine fruits. We observed the damage levels of up to 8 %. We used Csalomon® VARb3k attractant traps that can be used for monitoring as well as for fruit protection by the method of mass trapping. The fruit damage estimation and percentage was calculated by our own method.


Key words: Rose chafers, peaches, fruits, damages, attractant traps
UVOD

Vrste Zlatne mare (Cetoniinae, Cetoniidae, Coleoptera; Dutto 2005; prema Baraud, 1992, Krajcik, 1995) su konstantni članovi entomofaune ekstenzivnih voćnjaka u Hrvatskoj, a u manjoj mjeri i intenzivnih voćnjaka. Situacija se mijenja posljednjih desetak godina kada se zlatne mare sve više javljaju te i počinju pričinjavati ozbiljnije štete na zrelim plodovima voća, najčešće breskve i nektarine. U literaturi ovi kukci se spominju samo kao potencijalni štetnici ploda zrelog i slatkog voća i to u pojedinim godinama. Naglašava se njihova prisutnost i štetnost u vrijeme cvatnje voćnih vrsta, kada svojom aktivnošću mogu oštetiti cvijet. Na našim prostorima prvi put su ozbiljnije opisane u djelu «Scarabaeidae Jugoslavije» (Mikšić, 1965.). Autor navodi njihove morfološke i ekološke karakteristike, uz navode kako se radi o izrazito heliofilnim životinjama koji se cijelo toplo godišnje doba mogu naći na cvjetovima, soku što teče iz ozlijeđenih stabala i zrelim i slatkim plodovima voća. Ličinke obitavaju u trulim panjevima stabala i humusu tla. I drugi autori navode isto, a neki ih opisuju kako ne mogu biti niti primarni štetnici (Maceljski, 2000.), prema tome smatraju se tek sekundarnim i manje važnim štetnicima. Barić, Ražov, Kovačić, (2006) međutim, navode štetnost vrsta Zlatnih mara na plodovima breskve i nektarine na području sela Prkos u Ravnim kotarima, što se i potvrđuje daljnjim istraživanjima (Ražov, Barić, Tóth, 2008.) Rezultati ovih istraživanja poklapaju se sa rezultatima pojedinih inozemnih autora koji također upozoravaju na štetnost vrsta Zlatnih mara na plodovima breskve (Dutto obs. Pers., 1993; Tóth et al. 2005).

Daljnja vlastita istraživanja pokazuju da je prisutnost imaga vrsta Zlatnih mara najveća u vrijeme dozrijevanja plodova breskve i nektarine, a ne u vrijeme cvatnje. Ovi kukci svake godine u manjoj ili većoj mjeri čine oštećenja na plodovima breskve i nektarine u Ravnim kotarima.
MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA

Istraživanje je provedeno 2007. i 2008. godine na lokalitetima Prkos I i Prkos II odakle su prije desetak godina i stigle prve dojave o štetama ovih kukaca na plodovima breskve i nektarine.

Na lokalitetu Prkos I nalazi se voćnjak breskve i nektarine veličine 0,25 ha slijedećeg sortimenta: breskve Maycrest, Glohaven i Suncrest i nektarine Caldesi 2000 i Maria aurelia. Uzgojni oblik je slobodna palmeta, a podloga bajam x breskva GF677.

Na lokalitetu Prkos II također se nalazi voćnjak breskve veličine 0,2 ha, nepoznatog sortimenta. Međutim, kako je vrijeme dozrijevanja između 15 i 20 srpnja, što je 7 - 10 dana kasnije od sorte Redhaven koja se u Ravnim kotarima uzima kao standard u proizvodnji breskve (Medin, 1998), možemo pretpostaviti da se radi o sorti Maria marta, koja je u ekstenzivnim privatnim voćnjacima na području Ravnih kotara također zastupljena. Uzgojni oblik je također slobodna palmeta.



U voćnjaku Prkos I postavili smo četiri lovke Csalomon® VARb3k sa ampulom sa hranidbenim atraktantom specifičnim za Cetonia/Potosia vrste. Atraktant je sastava 100 µl phenethyl alkohol + 100 µl methyl eugenol + 100 µl trans anethol. (Schmera, Tóth., Subchev, Sredkov, Szarukan, Jermy, Szentesi, 2004; Tóth, Imrei, Szarukán, Voigt, Schmera, Vuts, Harmincz, Subchev, 2005; Vuts, Imrei, Tóth, 2007). Specifičnost lovke je da osim što zlatne mare privlači atraktant, privlači ih i gornji dio lovke plave boje spektra valne duljine 445 nm pri 6.4 cpm x 107 (Schmera, Tóth., Subchev, Sredkov, Szarukan, Jermy, Szentesi, 2004). Lovke su postavljene u u krošnju stabala na visinu 1,2 – 1,5 m pazeći da gornji plavi dio lovke bude osunčan veći dio dana. Razmak lovki je 15 m, u naizmjeničnom rasporedu pri čemu je svaka lovka postavljena u jedan red. Lovke su pregledavane dva puta tjedno kada bi lovnu posudu ispraznili a ulovljenu entomofaunu izdvojili i determinirali. Ampula sa hranidbenim atraktantom mijenjana je jednom mjesečno, jer nakon 3 – 4 tjedna gubi djelotvornost.
Slika 1: Lovke Csalomon VARb3k
Ocjenu oštećenja plodova proveli smo u voćnjaku na lokaciji Prkos I (sa lovkama) i Prkos II (bez lovki - kontrola). Voćnjak Prkos II udaljen je oko 250 m od voćnjaka Prkos I, što je dovoljno daleko da lovke postavljene u voćjaku Prkos I nemaju utjecaja, a opet dovoljno blizu da dijagram dinamike populacije vrijedi za obje lokacije. Pred dozrijevanje pojedinih kultivara breskve i nektarine, ocijenili bismo oštećenje plodova prema slijedećoj formuli:
D = df / af x 100 (%), pri čemu je:
D – postotak oštećenih plodova

df – broj oštećenih plodova

af – broj pregledanih plodova
U svakom pregledu određenog kultivara pregledali smo 200 plodova na slijedeći način: Označili smo 8 stabala svakog kultivara i na svakom stablu pregledali po 25 plodova, i to 8 plodova sa prve etaže grana, 9 plodova sa druge etaže i 8 plodova sa treće etaže. Ovime pregled plodova ravnomjerno obuhvaća cijelu krošnu stabla. Plodovi svakog kultivara pregledani su u dva do četiri termina u zriobi do pred berbu. U svakom pregledu oštećene plodove smo odstranili, kako ih u slijedećem pregledu ne bismo ponovno uvrstili u oštećene.
Slika 2: Štete od zlatnih mara

REZULTATI I RASPRAVA


- Graf Prkos 2007 CP: Dinamika populacije Cetonia / Potosia Prkos 2007

- Graf Prkos 2008 CP: Dinamika populacije Cetonia / Potosia Prkos 2008


Iz grafikona dinamike populacije vidljivo je da se zlatne mare počinju javljati krajem travnja i u svibnju. Krivulja pokazuje da svoju najveću brojnost dosižu ljeti. 2007. godine progresija pojave događa se u lipnju, uz dva vrha pojave (kulminacija) polovicom i krajem lipnja. Nakon toga ulov opada, da bi uz minimalne ulove početkom kolovoza u potpunosti i prestao. I Cetonia aurata i Potosia cuprea pokazuju opisanu tendenciju uz razliku da se P.cuprea javlja u mnogo manjem broju. Tako se u terminu pregleda u lovnim posudama nalazilo i preko 100 primjeraka C. aurata, te oko 40 primjeraka P. cuprea. U 2007. godini ukupno je ulovljeno 523 primjeraka C. aurata i 189 primjeraka P. cuprea.

2008. godine krivulja je pomaknuta nešto udesno u odnosu na prethodnu godinu jer su se zlatne mare počele javljati nešto kasnije , uz kulminaciju u srpnju. Ulovi su gotovo u potpunosti prestali krajem srpnja. Za razliku od 2007., 2008. godine lovilo se mnogo manje primjeraka zlatnih mara. Najbveći zabilježeni ulovi te godine iznosili su 21 primjerak C. aurata te 9 primjeraka P.cuprea. Ovo ide u prilog tvrdnji da je pojava zlatnih mara u većem broju prisutna svake druge godine. 2008. godine ukupno je ulovljeno 76 primjeraka C. aurata i 28 primjeraka P. cuprea. Ukupan ulov 2007. i 2008. godine iznosio je 599 primjeraka C. aurata i 217 primjeraka P. cuprea.


- Štete Prkos 07: Postotak oštećenja plodova, Prkos I i Prkos II 2007 godine

- Štete Prkos 08: Postotak oštećenja plodova, Prkos I i Prkos II 2008 godine


Iz tablica je vidljivo da su 2007. godine u voćnjaku Prkos I zabilježene štete od 3% na kultivaru Maycrest i 2% na kultivaru Suncrest. Na ostalim kultivarima nije bilo oštećenja. U voćnjaku Prkos II (kontrola) štete su iznosile i 8 %. Ako se uzme u obzir dijagram dinamike populacije i vrijeme najveće pojave zlatnih mara te godine, oštećenja uz vremenski odmak od 5 – 10 dana prate tu pojavu.

2008. godine štete su bile manje. U voćnjaku Prkos I zabilježeno je 1 % na kultivaru Caldesi 2000, 1,5 % na kultivaru Glohaven i 0,5 % na kultivaru Suncrest. U voćnjaku Prkos II štete su očekivano bile veće, i to i do 4 %.

Ako uzmemo u obzir da je u voćnjaku kojim se dobro gospodari prirod breskve i 25 – 30 t/ha, dakle 30 – 40 kg/ stablu, smatramo da šteta od 3% ili više već predstavlja ekonomski značajnu vrijednost, tj. veću štetu nego što bi iznosila cijena postavljanja lovki u voćnjak. Prema vlastitom iskustvu i tvrdnjama proizvođača, na 1 ha potrebno je postaviti oko 15 lovki kako bi se štete održale ispod ekonomski značajne vrijednosti. Osim toga, budući da se štete javljaju u vrijeme zriobe i berbe ploda, tretiranje insekticidima ne dolazi u obzir zbog karence, te i zbog toga što su zlatne mare kornjaši prilično otporni na insekticide.
ZAKLJUČAK

Imaga vrsta zlatnih mara u pojedinim godinama čine štetu na plodovima breskve i nektarine u Ravnim kotarima. U najvećem broju javljaju se u vrijem dozrijevanja i berbe ploda, a ne u vrijeme cvatnje. U kontrolnom voćnjaku zabilježene su štete i do 8 %.

Lovke sa hranidbenim atraktantom mogu služiti za detekciju pojave, ali i za suzbijanje metodom masovnog ulova.

Prisutne su razlike u napadu između kultivara, što je rezultat različitog vremena dozrijevanja kultivara (raniji ili kasniji) i poklapanja vremena dozrijevanja sa pojavom zlatnih mara u pojedinim godinama. Ovu povezanost potrebno je dalje istražiti.


POPIS LITERATURE


  1. Barić, B., Ražov, J., Kovačić, Ž. 2008: Common pests in Croatian peach orchards. – IOBC wprs Bulletin 37:131 – 133.

  2. Dutto, M. (2005). Coleotteri Cetoniidae D'Italia. Monografie Entomologiche Vol. I, Natura Edizioni Scientifiche, Bologna, Italy.

  3. Englund, R. (1993). Movement patterns of Cetonia beetles (Scarabaeidae) among flowering Viburnum opulus (Caprifoliaceae). Oecologia 94: 295 – 302.

  4. Jannone, G. (1947). Alimentazioni e danni delle Cetonielle. Agricoltura Pugliese, 1: 198 – 202.

  5. Medin, A. (1998). Breskva suvremena proizvodnja, Alfa, Zagreb.

  6. Mikšić, R. (1965). Scarabaeidae Jugoslavije III, Naučno Društvo Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.

  7. Ražov, J., Barić, B., Toth, M. (2008). Population Dynamics and Damage Analysis of Cetonia aurata / Potosia cuprea in Croatian peach orchards. VII International Conference on Integrated Fruit Production, Avignon, France, poster.

  8. Schmera, D., Toth., M., Subchev, M., Sredkov, I., Szarukan, I., Jermy, T., Szentesi, A. 2004: Importance of visual and chemical cues in the development of an attractant trap for Epicometis (Tropinota) hirta Poda (Coleoptera:Scarabaeidae) – Crop Protection 23: 939 – 944.

  9. Tóth, M., Voigt, E., Imrei, Z., Szarukán, I., Schmera, D., Vuts, J., Harmincz, K., Subchev, M., Sivcev, I. (2006). Semiochemical-baited traps for scarab pests damaging fruits and blossoms. Abstracts of 58th Intl. Symp. Crop Prot., May 23, 2006, Gent, Belgium, pp. 196.

  10. Tóth, M., Klein, M.G., Imrei, Z. (2003). Field Screening for Attractants of Scarab (Coleoptera: Scarabaeidae) Pests in Hungary. Acta Phytopathologica et Entomologica Hungarica, 38 (3-4):323 – 331.

  11. Voigt, E., Tóth, M., Imrei, Z., Vuts, J., Szöllœs, L., Szarukán, I. 2005. A zöld cserebogár és az aranyos rózsabogár növekvœ kártétele és a környezetkímélœ védekezés lehetœségei. Damages by Anomala vitis and Cetonia aurata (Coleoptera: Scarabaeidae) and possibilities for environmentally harmless control (in Hung.) Agrofórum 16:63-64.

  12. Vuts, J., Imrei, Z., Tóth, M. 2007: Improving the field activity of the synthetic floral bait in Cetonia a. aurata and Potosia cuprea (Coleoptera: Scarabaeidae: Cetoniinae). Book of Abstracts, 23rd ISCE Annual Meeting, Jena, Germany, 22-26 July 2007, 101 pp.

Ražov Josip¹, Tóth Miklós², Barić Božena³


¹ Sveučilište u Zadru, Odjel za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja, Mihovila Pavlinovića bb, 23000 Zadar, Hrvatska;
² Plant Protection Institute, Hungarian Academy of Science, Budapest, Pf 102, Hungary, H-1525;
³ Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska.


База данных защищена авторским правом ©shkola.of.by 2016
звярнуцца да адміністрацыі

    Галоўная старонка