Hrvatsko herpetološko društvo Hyla




Дата канвертавання19.04.2016
Памер49.56 Kb.





Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla
HHD - Hyla

Croatian Herpetological Society - Hyla

Radučka 15, 10000 Zagreb

Tel: 091 72 30 189



hyla@hyla.hr, www.hyla.hr











Javna ustanova Agencija za upravljanje

zaštićenim prirodnim vrijednostima

na području Osječko-baranjske županije

Kapucinska 40/II, 31 000 Osijek


Zagreb, 28.10.2009.
PREDMET: Prijedlog za sufinanciranje projekta istraživanja posljednje populacije žute poljarice (Dolichophis caspius) na području Osječko-baranjske županije i prateče herpetofaune suhih stepskih staništa

Poštovani,


Hrvatsko herpetološko društvo „HYLA“ organizira terenska istraživanja kako bi se detaljnije istražila distribucija žute poljarice (Dolichophis caspius) na području istočne Hrvatske. Jedini poznati lokalitet ove vrste u kontinentalnoj Hrvatskoj nalazi se na vrlo malenom i ograničenom području Baranje između mjesta Zmajevac i Batina.

Istraživanja će zajedno provesti Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla i Državni zavod za zaštitu prirode pod organizacijom voditelja projekta Dušana Jelića.


Područje Osječko-baranjske županije nikada nije detaljnije istraženo, iako tako veliko bogatstvo različitih tipova staništa sigurno sadrži i veliko bogatstvo vrsta. Tu se posebice ističe veliki kontrast između središnjeg dijela županije (nizine Drave i Dunava, te Kopački rit), karakteriziranog velikim bogatstvom poplavnih i močvarnih šuma i travnjaka, te suhih sjevernih i južnih platoa karakteriziranih polustepskim elementima.

Močvarna i poplavna područja uz rijeku Dravu i Dunav, te poplavne šume Kopačkog rita predstavljaju nastavak vlažnih staništa duž rijeka Drave (u Hrvatskoj) i Dunava (u Mađarskoj). Na takvim staništima živi vrlo karakteristična fauna vodozemaca i gmazova od kojih mnoge nikada nisu potvrđene za osječko-baranjsku županiju: riđovka (Vipera berus), močvarna smeđa žaba (Rana arvalis), mala zelena žaba (Rana lessonae), češnjača (Pelobates fuscus) i dr.

Suhi, polustepski elementi karakteristični za područje Baranje i okolice Osijeka spadaju među najrijeđe i gotovo nestale tipove staništa. Ova staništa nastavak su prostranih stepskih i polustepskih elemenata panonske nizine, a karakterizira ih vrlo specifična fauna vodozemaca i gmazova, od kojih mnoge nikada nisu kao sigurni stanovnici zabilježene u Vukovarsko-srijemskoj županiji: žuta poljarica (Dolichopis caspius), ivanjski rovaš (Ablepharus kitaibelii), balkanska zidna gušterica (Podarcis taurica) i dr.
Žuta poljarica (Dolichophis caspius) u Hrvatskoj je izrazito rijetka i ugrožena vrsta. Poznata je samo jedna izolirana populacija sa otoka Lastova no vrlo je upitno da li se radi o prirodnoj ppulaciji ili je ona možda unesena tijekom povijesti.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske postoje samo dva slučajana nalaza zgaženih jedinki na području Banskog brda u Baranji. Jedna od tih dviju jedinki determinirana je po morfološkim karakteristikama glave (Ozimec i sur. 2005, Krčmar i sur. 2007) dok je za drugu jedinku obavljena DNA analiza jer je jedinka bila morfološki neprepoznatljiva (Trócsányi i Schäffer 2008). Tek detaljnim istraživanjem Državnog zavoda za zaštitu prirode i Hrvatskog herpetološkog društva tijekom 2009. uhvaćene su tek dvije žive jedinke na području sjevernog dijela Batine (Dušan Jelić pers. obs.) te je time dokazano i postojanje vrlo male populacije na tom području. Postoji i nekoliko stručnih opažanja iz okolice Šarengrada i na obroncima Fruške gore (Janev-Hutinec i sur. 2006), te brojne priče lokalnih ljudi o viđenju „žute poljarice” no moguća je i zamjena sa drugim vrstama. Smičalina živi na području istočne Europe i zapadne Azije, te joj Hrvatska predstavlja zapadnu granicu areala. Uglavnom preferira vrlo suha i topla staništa sa dovoljnim izobiljem hrane (gušteri, ptice, jaja, mali sisavci). Može narasti i do 2,5 m u dulljinu i time spada među najveće zmije Europe. Areal ove vrste u istočnoj Hrvatskoj je vrlo malen a populacije su vjerojatno izrazito malobrojne. U susjednoj Mađarskoj je u posljednjih 5 godina zabilježeno izumiranje nekoliko populacija te smatramo da ista sudbina očekuje i populaciju sa Banskog brda ako nešto uskoro ne poduzmemo.

Iz tog razloga bi Hrvatsko herpetološko društvo „Hyla“ tijekom 2010. godine provelo projekt kako bi se utvrdilo trenutno stanje ove vrste u Osječko baranjskoj županiji i izradila podloga za uspostavljanje monitoringa.

Tijekom 2010. godine planiramo odrediti istraživačku površinu prikladne veličine, obaviti pet terenskih istraživanja od po 2-4 dana, izraditi bazu za identifikaciju jedinki i postaviti standard za istraživanje u naredne dvije godine.

Istražila bi se i pogodna staništa u okolici postojećeg lokaliteta i dali prijedlozi o mogućnosti reintrodukcije u budućnosti.
Dolichophis caspius je u Hrvatskoj strogo zaštićena svojta, a nalazi se u Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske kao vrsta sa nedovoljno podataka (DD).
Vremenski okviri

Početak projekta predviđen je za 01. travnja 2010. a trajao bi do 01. prosinca 2010. Terenska istraživanja bi bila obavljena u 5 navrata u trajanju od 2-4 dana sa 3 osobe, dok su za radionice i predavanja predviđena tri putovanja u trajanju od 2 dana sa 3 osobe.




Metodologija

Unutar područja istraživanja (područje lesnih strmaca iznad Batine) odredit će se najpogodnija površina na kojoj će se intenzivno vršiti istraživanje metodom capture/mark/recapture tijekom svih pet terenskih istraživanja, te tijekom monitoringa u slijedeće 2 godine.


Svaka ulovljena ili/i ponovno ulovljena jedinka biti će :

-detaljno izmjerena (10 mjera)

-fotografirana (zbog identifikacije pri ponovnom ulovu)

-bit će uzet DNA uzorak (sa vrha repa 2 mm)

-spol determiniran

-ženke će biti provjerene jesu li trudne i koliko mladih nose

-označena radi daljnje identifikacije sa posebnim mikročipom koji omogućava praćenje na kraće udaljenosti
Za svaku jedinku:

-ispunit će se formular sa svim prikupljenim podatcima

-izradit će se identifikacijske karte (sa fotografijama i brojevima ljusaka)

Ciljevi istraživanja:
- odrediti veličinu i gustoču populacije, te omjere spolova

- proučiti u detalje prehrambene navike

- odrediti potencijalne predatore

- istražiti i opisati osnovne uzroke ugroženosti i potencijalni rizik od izumiranja

- odrediti najpogodnije metode za dugotrajnu zaštitu i zadržavanje stabilnih populacija

- dati smjernice za daljnji monitoring


Tijekom istraživanja namjeravamo isprobati i nekoliko metoda inkubacije jaja (postavljanjem gnjezdilišta na terenu i umjetnim inkubatorima) ovih zmija kako bi se dugoročno tim putem mogao povećati broj jedinki.


Edukacija

Smatramo da je neophodno proširiti ovo istraživanje sa edukativnim predavanjima za djecu i odrasle, te dijeljenjem promotivnih letaka i brošura. Podizanje svijesti o potrebi zaštite posebice je bitno jer se radi o jednoj od najvećih zmija Europe (može narasti i do 2,5 m u duljinu) i ljudi se prilikom kontakta u prirodi mogu izrazito iznenaditi te iz straha zmiju ubiti. Važno je dukacijom promovirati da se radi o miroljubivoj vrsti koja se uglavnom hrani štakorima i malim sisavcima te tako sprećava prenos brojnih bolesti. Sudjelovanje lokalnog stanovništva u zaštiti vrlo je bitno jer staništa žute poljarice se nalaze neposredno uz naselja, te ljudi često dolaze u kontakt sa njima.

Zelja nam je uspostaviti suradnju sa Zoološkim vrtovima u Osijeku i Zagrebu kroz edukativne radionice i predavanja. Te institucije bile bi i centri za distribuciju promotivnih materijala (letaka i brošura).
Aktivnosti:

- predavanja za djecu - radionice za djecu osnovnih škola: 1) u OŠ u Batini (2 radionice); 2) u Zoo vrtu u Osijeku (4 radionice); 3) u Zoo vrtu u Zagrebu (2 radionice)


- predavanja za odrasle - stručno predavanje o fauni gmazova i vodozemaca područja županije sa posebnim naglaskom na žutu poljaricu i druge rijetke stepske vrste (u prostorijama Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu i PMF-a u Osijeku)
- tiskanje promotivnog letka sa osnovnim podatcima o žutoj poljarici i potrebi njene zaštite (po početku projekta)
- tiskanje promotivne brošure o provedbi i rezultatima projekta sa osvrtom na ukupnu faunu vodozemaca i gmazova Osječko-baranjske županije (po završetku projekta)
- popularizacija tematike o žutoj poljarici i ugroženim stepskim staništima u istočnom dijelu Hrvatske izdavanjem stručno-popularnog članaka u časopisu GEO
- izrada web stranice o projektu zaštite i očuvanja žute poljarice u Hrvatskoj, te tijeku aktivnosti na projektu i rezultatima koji su postignuti

Sudionici:

Hrvatsko herpetološko društvo HYLA – nositelj i izvršitelj projekta; provedba stručno-znanstvenog i edukativnog dijela; priprema materijala za publikacije
Udruga studenata biologije BIUS – usavršavanje i edukacija studenata u zaštiti prirode i metodama istraživanja; studenti bi dalje provodili edukaciju među učenicima osnovnih i srednjih škola u Batini, Osijeku i Zagrebu (radionice u Zoo vrtovima)
Učenici osnovnih i srednjih škola – sudjeluju na radionicama i pomažu u distribuciji promotivnih materijala
Zoo vrtovi u Osijeku i Zagrebu – mjesto održavanja radionica i centralno mjesto za distribuciju publikacija jer kroz Zoo vrtove prolaze na tisuće ljudi mjesečno (postavljanje info ploče sa letcima i brošurama)

PRORAČUN PROJEKTA (izražen u kunama)




Opis troškova

Jedinična cijena/kn

Komada

Trajanje

Ukupno/kn

Prijevoz (km u oba smjera + vožnja terenom)

x 2 Kn/km

x broj teren. izlazaka

x broj dana

x broj osoba



 

Istraživanja (800 km)

1.600,00 Kn

x 5




8.000,00 Kn

Predavanja i radionice (800 km)

1.600,00 Kn

x 3




4.800,00 Kn

Cestarine

200

x 8




1.600,00 Kn




Dnevnice (1 dan/osobi)

170,00 Kn

x 8

x 2 x 3

8.160,00 Kn

Izrada, priprema i tisak letka

2000 kom




6.000,00 Kn

Izrada, priprema i tisak brošure

1000 kom




10.000,00 Kn

Izrada članka i zakup prostora u časopisu GEO







2.000,00 Kn

Izrada web stranica, priprema materijala, zakup domene i prostora na serveru (3 g.)




3 godine

5.000,00 Kn

Izrada studije










2.000,00 Kn

Oprema

Mikročipovi za označavanje




set




1.000,00 Kn

Čitač mikročipova




1




3.000,00 Kn

Troškovi istraživanja ukupno

 







51.560,00 Kn

Administrativni trošak 10% ukupnog troška istraživanja

5.730,00 Kn










UKUPNO

57.290,00 Kn

Unaprijed Vam zahvaljujemo i nadamo se uspješnoj suradnji.

Kontakt informacije:

Jelić Dušan,

Prva Breznička 5a,

10 000 Zagreb

098/608-099



jelic.dusan@gmail.com


База данных защищена авторским правом ©shkola.of.by 2016
звярнуцца да адміністрацыі

    Галоўная старонка